77 godina od proboja posljednje grupe logoraša iz Koncentracionog logora Jasenovac
Danas je 77 godina od proboja posljednje grupe preživjelih logoraša iz Koncentracionog logora Jasenovac.
U aprilu 1945. godine ustaše su započele konačnu likvidaciju logora. To je podrazumijevalo da se ubiju svi preostali logoraši, uništi logorska arhiva i da se objekti logora spale i unište do temelja. Logoraši su u Donjoj Gradini otkopavali grobnice, iz kojih su vadili i spaljivali posmrtne ostatke jasenovačkih žrtava.
Dana 21. aprila 1945, brojno stanje logoraša iznosilo je 1.073 logoraša. Odlučeno je da se pokuša izvršiti proboj iz logora. Za vođu je izabran Ante Bakotić, koji je dao znak za početak ustanka 22. aprila 1945. godine, u 9.50 časova. Naoružani ciglama i daskama, navalili su na vrata zgrade. Bunker pored kapije uspio je onesposobiti Mile Ristić puškomitraljezom otetim od ustaše, čime je omogućio logorašima da izađu izvan logorskih zidina. Važno je bilo i to što se logoraš Edo Šajer popeo na stub i presjekao telefonske žice, pa ustaše nisu mogle pozvati pojačanje.
Ustašku likvidaciju Koncentracionog logora Jasenovac uspjelo je preživjeti ukupno 169 logoraša, i to: 90 preživjelih iz proboja logora Ciglana; 12 preživjelih iz proboja logora Kožara; dvoje preživjelih koji su uspjeli pobjeći iz logora Ciglana neposredno prije početka proboja; osmoro preživjelih koji su se sakrili u logoru Ciglana za vrijeme proboja; 11 preživjelih iz Ustaške bolnice; 11 preživjelih iz Brzog sklopa; 14 preživjelih iz istražnih zatvora smještenih u mjestu Jasenovac; šestoro preživjelih sa logorskih ekonomija; 15 preživjelih iz logora Stara Gradiška.
Da biste pregledali biografije preživjelih logoraša, kliknite na link ispod: https://drive.google.com/file/d/1J2e_CfVoYC09QGWmtNrNFtHHrMkqHfpF/view?usp=sharing