Danas je Svjetski dan kretanja za zdravlje; Dan fizičke aktivnosti

Svjetska zdravstvena organizacija, kao tijelo koje koordiniše međunarodno javno zdravstv, promoviše zdrave stilove života i navodi redovnu fizičku aktivnost kao jedan od najvažnijih preduslova dobrog zdravlja. Tim povodom, još 2003. godine  pokrenuta je inicijativa da se 10. maja, na državnim nivoima, provode aktivnosti kojima se promoviše redovna fizička aktivnost.

Taj dan je poznat kao Međunarodni dan fizičke aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje, a odnosi se na provođenje fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja.

Osnovni cilj je podizanje svijesti javnosti o važnosti i prednostima redovne fizičke aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja.

Doktor Mile Čeko, pomoćnik direktora za medicinski sektor u Specijalnoj bolnici “Mlječanica” ističe da je redovna fizička aktivnost kod djece i omladine od velikog je značaja za njihov rast i razvoj, a usvojena navika redovne fizičke aktivnosti u ranom djetinjstvu ostaje i u odrasloj dobi.

“Fizička neaktivnost uz nepravilnu prehranu predstavlja sve veći problem današnjice i rizik za razvoj prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti, koje su značajan rizik za razvoj danas vodećih hroničnih nezaraznih bolesti, poput bolesti srca i krvnih sudova, hronične opstruktivne bolesti pluća, dijabetesa tipa 2, mentalnih poremećaja i nekih vrsta karcinoma”, pojasnio je Čeko i dodao da svakodnevna fizička aktivnost ima brojne zdravstvene prednosti.

“Počevši od poboljšanja funkcije srčanog i dišnog sistema do sprečavanja ili odgađa pojave povišenog krvnog pritiska. Neizostavno je dodati da fizička aktivnost snižava nivo šećera u krvi, holesterola i lipida u krvi, a pored toga pomaže u regulaciji tjelesne težine i poboljšava raspoloženje”, rekao je Čeko.

Prema njegovim riječima, u mlađoj dobi poboljšava mineralizaciju kostiju, te smanjuje rizik od nastanka osteoporoze i prijeloma u starijoj dobi, a osim toga pozitivno utiče na mišiće i zglobove, te poboljšava i reguliše probavu. Čeko je ukazao na značaj ovog datuma jer utiče na razvoj svijesti o značaju fizičke aktivnosti za održavanje zdravlja.

Preporuke SZO

Preporuke SZO za fizičku aktivnost su podijeljene u četiri grupe, za malu djecu, mlade, punoljetne i starije osobe.

Djeca mlađa od pet godina trebaju fizičku aktivnost podsticati od rođenja, posebno kroz igru na podu i u sigurnom okruženju (npr. puzanje, hodanje, trčanje penjanje, bacanje i hvatanje, valjanje, dizanje i sl.). Djeci ove dobne skupine ograničiti vrijeme provedeno sjedeći, a to isto vrijeme provesti u aktivnoj igri i kretanju i to minimalno 180 minuta dnevno.

Djeca i adolescenti od pet do 17 godina trebaju svakodnevno provoditi minimalno 60 minuta fizičke aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta (brzi hod, trčanje, ples, sport, vožnja bicikla, preskakanje užeta i sl.). Najmanje tri puta sedmično trebalo bi uključiti aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti (npr. vježbe s elastičnom gumom ili bučicama, vježbe s vlastitom težinom, čučnjevi, “plank” izdržaji i sl.)

Za odrasle u dobi od 18 do 64 godine preporuka je minimalno 30 minuta svakodnevne fizičke aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta (kućanski poslovi, brzi hod, trčanje, planinarenje, biciklizam i sl.). Sve odrasle osobe trebaju što više smanjiti količinu vremena provedenog sjedeći (kad god je moguće, pješačiti do radnog mjesta ili se voziti biciklom, na radnom mjestu povremeno ustati, istegnuti se, prošetati i sl.). Najmanje dva puta sedmično trebalo bi uključiti aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti uključujući glavne mišićne skupine

Stariji od 64 godine trebaju minimalno 30 minuta aktivnosti kroz najmanje pet dana sedmično (kućanski poslovi, pješačenje, vožnja bicikla, plivanje, održavanje bašte i cvijetnjaka i sl.). Starijim osobama savjetuju se aktivnosti koje uključuju velike mišićne grupe (npr. noge), a intenzitet koji se preporučuje za ovu dobnu skupinu je uglavnom umjeren, a može biti i viši, ovisno o zdravstvenom stanju i kondiciji pojedinca. Starije osobe bi trebale izbjegavati visoko intenzivne aktivnosti koje prekomjerno naprežu zglobove, mišiće i ligamente zbog opasnosti od ozljeda.

Svaka fizička aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima svakog pojedinca, kako bi se provodila na siguran način.

Ovim povodom pozivaju se građani svih dobnih skupina da smanje svoje “sjedilački” provedeno vrijeme i u svakodnevnicu uključe više fizičke aktivnosti te tako učine veliki korak prema očuvanju i unapređenju vlastitog zdravlja.