Minić: Slijedi nova registracija poljoprivrednih gazdinstava

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je samo 2023. godine u sektor poljoprivrede investirano više od 200 miliona KM, da ukupna šteta prouzrokovana pojavom virusa afričke kuge svinja iznosi 24,3 miliona KM, te najavio da će u “Šumama Srpske” biti nastavljene kadrovske promjene tamo gdje je izvjesno negativno poslovanje.

Minić je u intervjuu Srni najavio novi proces registracije poljoprivrednih gazdinstava čime će nakon deset godina biti obnovljen registar novim softverskim rješenjem i ažuriranjem podataka o gazdinstvima i zemljišnim površinama.

On je izjavio da je u narednim godinama plan nastavak rada na informatizaciji sektora poljoprivrede kako bi se na efikasniji način pratila ulaganja i planirale mjere.

Minić je pojasnio da postojeći registar obiluje zastarjelim podacima koji ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu.

“S ciljem pravilnog planiranja mjera neophodno je da imamo informaciju o aktuelnom stanju. Očekujemo početak i prvog popisa poljoprivrede tako da ćemo konačno imati tačan pregled kapaciteta u sektoru”, rekao je Minić u intervjuu Srni.

Minić je dodao da je resorno ministarstvo realizovalo sve aktivnosti uprkos kriznim stanjima uzrokovanim elementarnim nepogodama ili zaraznim bolestima.

Resorni ministar naveo je da je samo 2023. godine u sektor poljoprivrede investirano više od 200 miliona KM.

On smatra da je projekat koji se realizuje sa Vladom Mađarske, a putem Fondacije “Progresus”, potvrda mađarskim partnerima da je sektor poljoprivrede u Republici Srpskoj zdrav sa izraženom potrebom za dalja ulaganja i razvoj.

Minić je ocijenio da ovaj projekat predstavlja još jedan izvor finansiranja za modernizaciju poljoprivrednih gazdinstava.

“Da su sredstva potrebna i da je interes proizvođača ogroman svjedoče i podaci za ovu godinu prema kojima je, kada zbrojimo 67 miliona KM podsticajnih sredstava, više od 30 miliona KM sredstava Fondacije `Progresus`, te nekoliko miliona sredstava `EU for agri` projekta, te lična sredstva korisnika, samo ove godine u sektor poljoprivrede investirano preko 200 miliona KM”, istakao je Minić.

Govoreći o afričkoj kugi svinja, Minić je rekao da je trenutna epidemiološka situacija stabilna i pod kontrolom, kao i da se sporadično javljaju novi slučajevi na području Semberije i Posavine, gdje nadležne veterinarske organizacije u roku od 24 časa po dobijanju pozitivnog nalaza saniraju teren.

Bolest je zvanično odjavljena na području gradova Gradiška, Doboj i Prijedor, te opština Ugljevik, Lopare, Čajniče, Ljubinje i Ribnik, dok se, kako je Minić naveo, u proteklih deset dana uočava veći broj uginuli divljih svinja na području Hercegovine i Sarajevsko-romanijske regije.

“To nam ukazuje da je virus i dalje prisutan, da trenutno cirkuliše među divljom populacijom i svakako da predstavlja opasnost i zahtijeva dodatne napore i oprez. Divlje svinje, kao što znamo, imaju veliki radijus kretanja, pa samim tim i rizik je veći. Svi leševi divljih svinja se propisno zbrinjavaju, a teren adekvatno dezinfikuje”, pojasnio je resorni ministar, istakavši da zaključno sa prvom sedmicom decembra ima ukupno 1.156 žarišta afričke kuge svinja, a eutanizirane su ukupno 49.164 svinje.

On je podsjetio da se, u saradnji sa Vladom Republike Srpske, a posredstvom Fonda solidarnosti, donose odluke o naknadi štete proizvođačima, kao i naknadi za usluge veterinarskim i organizacijama koje su pružale usluge sanacije terena.

“Ukupno do danas smo isplatili 12,6 miliona KM sredstava za naknadu štete od afričke kuge svinja, što čini 52 odsto u odnosu na ukupno procijenjenu štetu”, rekao je Minić, te dodao da ukupna šteta prouzrokovana pojavom virusa afričke kuge svinja do danas iznosi 24,3 miliona KM.

Minić je ocijenio da ove brojke pokazuju koliki je to udar ne samo na sektor svinjarstva i uzgajivače svinja, već na kompletnu privredu i društvo, jer svako uginulo grlo ili je značilo prehrambenu sigurnost svih članova domaćinstva ili je bilo sirovina za prehrambenu industriju i izvor prihoda za domaćinstvo.

On je napomenuo da su brojni svinjogojski objekti i dalje prazni jer zabrana na unos novih grla važi šest mjeseci od posljednje eutanazije.

“Još kad na to dodate rast cijena svinjskog mesa usljed ograničene ponude domaćih proizvođača, negativni efekti se multupliciraju. Tako da možemo zaključiti da su indirektne posljedice afričke kuge svinja daleko veće u novčanom iznosu od ovih 24 miliona direktnih šteta”, ocijenio je ministar.

Minić je istakao da je prioritet očuvanje šumskog resursa kojim Srpska raspolaže, kao i istrajnost da se nelegalne aktivnosti u šumarstvu i preradi drveta svedu na nulti nivo tolerancije, a Javno preduzeće šumarstva “Šume Republike Srpske” da pozitivno posluje.

On je podsjetio da je nakon uvida u izvještaj o izvršenju proizvodno finansijskog “Šuma Srpske” za period od januara do juna, konstatovano da poslovanje preduzeća u prvih pola godine karakteriše nizak postotak izvršenja proizvodno–finansijskog plana.

Prema njegovim riječima, ovaj period godine karakterisali su loši vremenski uslovi za šumarsku proizvodnju, hroničan nedostatak radne snage na poslovima eksploatacije šuma, ostvaren je negativan poslovni rezultat od oko 5,1 milion KM, a 22 organizaciona dijela poslovala su sa gubitkom, zbog čega je tražena odgovornost direktora.

“U proteklom periodu zbog loših rezultata u poslovanju, gdje je konstatovano da su uzroci subjektivne prirode, izvršene su kadrovske promjene, i to krajem 2022. godine u dva organizaciona dijela (šumska gazdinstva „Ribnik“ i „Banjaluka“), a do sada 10 organizacionih dijelova – „Vrbanja“ Kotor Varoš, „Drina“ Srebrenica, „Klekovača“ Istočni Drvar, „Oštrelj-Drinić“, „Borja“ Teslić, Istraživačko razvojni i projektni centar (IRPC) Banjaluka, „Botin“ Nevesinje, „Panos“ Višegrad, „Rudo“ i „Majevica“ Lopare”, rekao je resorni ministar.

Minić je istakao da će se sa istim mjerama nastaviti i u ostalim organizacionim dijelovima za koje je izvjesno njihovo negativno poslovanje, kao što su “Maglić” Foča, “Čemernica” Kneževo, “Vučevica” Čajniče, a u kojim Uprava preduzeća nakon analize procijeni da treba da budu izvršene promjene kako ne bi opterećivali poslovanje i dovodili do usložnjavanja negativnog rezultata javnog preduzeća kao cjeline.

On je ukazao da je tokom mjeseci trećeg kvartala došlo do znatnog povećanja obima proizvodnje i realizacije, što je dovelo do smanjenja negativnog rezultata na oko 413.000 KM i u 16 organizacionih dijelova.

“Veći obim proizvodnje je nastavljen i u četvrtom kvartalu tako da se do kraja godine, po procjenama Uprave javnog preduzeća, očekuje realizacija plana do 90 odsto, uz ostvarenje pozitivnog poslovnog rezultata”, zaključio je Minić.

Resorni ministar je naglasio da je osnovni cilj unapređenje konkurentnosti domaće proizvodnje, čemu može doprinijeti pravilno upravljanje sredstvima.

On je naveo da se trenutno na svim nivoima sprovode mjere štednje, dok su inflatorni tokovi otežali poslovanje i život u svim segmentima društva, a ne samo u sektoru poljoprivrede.

“Već 2022. godine gotovo za 100 odsto povećali smo izdvajanja za sve grane proizvodnje i ti iznosi će biti dostupni i u 2024. godini i čak i veći, jer ćemo prebaciti dio sredstava sa kapitalnih investicija u tekuću proizvodnju, računajući da ne možemo očekivati svake godine jednak investicioni zamajac”, rekao je Minić.

Minić je dodao da je uvjeren da će sve mjere podrške koje se kontinuirano sprovode održati sektor poljoprivrede stabilnim i u 2024. godini.

Govoreći o sastancima sa predstavnicima poljoprivrednih udruženja sa kojima je i ranije razgovarao o aktuelnim pitanjima iz poljoprivredne oblasti, Minić je rekao da će nastaviti sa ovom praksom do momenta donošenja novih podzakonskih akata kako bi se obezbijedilo da ti akti budu sprovodivi na terenu i odgovaraju na potrebe poljoprivrednika.

Svi elementi strukture agrarnog budžeta za ovu godinu uglavnom su usaglašeni. “Mogu reći da su sva relevantna republička udruženja saglasna sa konceptom podrške kakav je bio u prethodnoj godini samo sa većim naglaskom na podršku tekućoj proizvodnji”, poručio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske.

Kada je riječ o obnavljanju stočnog fonda, on je dodao da je cilj unaprijediti genetski potencijal, te ovaj sektor učiniti maksimalno produktivnim.

“U razgovoru smo sa najvećim proizvođačima i veterinarskim organizacijama i rezervisali smo sredstva za realizaciju datog projekta, a kojom dinamikom će se on realizovati zavisiće od epidemiološke situacije i preporuke struke”, istakao je Minić.

Što se tiče Pravilnika o sprovođenju biosigurnosnih mjera na imanjima na kojima se uzgajaju svinje, on je rekao da je to preduslov u suzbijanju afričke kuge svinja, kao i da nema dileme da će njegovo sprovođenje na terenu morati biti apsolutno realizovano.

Minić je rekao da će Ministarstvo sa veterinarskim organizacijama pomoći u realizaciji novih odredaba.

Minić je rekao da je u saradnji sa “Vodama Srpske” u proteklom periodu i nakon velikih poplava iz 2014. godine obezbijeđeno više od 250 miliona KM, te da su uloženi maksimalni napori da vodozaštitni objekti budu rehabilitovani, dograđeni i dovedeni u stanje da obezbijede visok nivo zaštite stanovništva i privrede, te znatno smanje rizike od poplava u Srpskoj.

“Nakon 10 godina od nemilih događaja možemo reći da su svi nasipi utvrđeni, rekonstruisani i da je osigurana bezbjednost građana. Ostaje još da se završe radovi u Bijeljini koji su bili usporeni zbog neriješenih imovinsko pravnih pitanja, ali nadamo se da smo i to prevazišli, te da će radovi biti ubrzo kompletirani i za ovaj grad”, naveo je Minić.

On smatra da su prognoza i rano upozoravanje na poplave važan faktor u odbrani, zbog čega je pristupljeno unapređenju ovog sistema kroz održavanje automatskih hidroloških stanica, softverska rješenja za upravljanje i uspostavljanje sistema za hidrološko prognoziranje.

U 2019. godini uložena su 2,3 miliona KM od kojih 2,15 miliona KM kroz projekat Delegacije EU “Tehnička pomoć na uspostavljanju Sistema za hidrološko prognoziranje poplava na slivu rijeke Save u BiH”.

On je rekao da je u 2020. godini završen i Regionalni projekat upravljanja vodama u slivu rijeke Drine na Balkanu, koji je finansiran sredstvima od 1,1 miliona KM posredstvom Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).