Neusaglašeni zakon o sudu BiH neće dobiti podršku iz Srpske

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto poslala je pismo evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju u kojem je najavila da će se na sjednici Savjeta ministara 12. marta naći zakon o sudu BiH uz još nekoliko reformskih obaveza BiH. Njen zamjenik Staša Košarac odgovara da nema osnova da se zakon razmatra dok ga ne usaglasi Radna grupa za pravosuđe i ne dobije podršku institucija Srpske. Da će zakon biti podržan samo ako srpska strana bude saglasna, potvrdio je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

U susret predstojećoj odluci Evropskog savjeta o početku pregovora sa BiH, Krištova je Varheljiju uputila informaciju sa pregledom ključnih reformi koje su učinjene u posljednjih godinu dana, a i onih koje su, kako je navela, u završnoj fazi. No, Krištova gaji ambicije da će i zakon o sudovima BiH biti dogovoren do 21. marta i prije nego što je usaglašen, stavlja ga na dnevni red sjednice.

– Aktivnosti koje smo ostvarili rezultat su našeg sveobuhvatnog i predanog rada, te saradnje nadležnih institucija na svim nivoima vlasti. Ovi postignuti ciljevi, iako su samo dio šireg spektra aktivnosti koje smo sprovodili, od vitalnog su značaja za naš sljedeći iskorak prema članstvu u EU – navela je ona.

Međutim, očegledno je zaboravila da zakon o sudu Radna grupa za pravosuđe još nije dogovorila. U opticaju je nekoliko verzija dokumenta i važno je da ih Radna grupa usaglasi bez pritisaka, napominje Košarac.

– Ukoliko zakon o sudu ne dobije pozitivno mišljenje institucija Republike Srpske, sigurno nećemo podržati takav zakon u Savjetu ministara. A, ako neko ko je preambiciozan pokušava da taj zakon stavi na dnevni red i da se glasa iako nije usaglašen, onda promoviše princip preglasavanja u institucijama na nivou BiH, što nije dobro – jasan je Košarac.

Najava predsjedavajuće Savjeta ministara da će na dnevnom redu biti neusaglašeni zakon o sudu BiH i za ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića je politički neodgovorno.

– Ovaj zakon ne može proći ukoliko ne dobije “zeleno svjetlo” srpskih ministara – rekao je Nešić.

Pristanak bošnjačke strane da Apelacioni sud bude u Republici Srpskoj, uz uslovljavanje da sjedište bude u Istočnom Sarajevu uz nesuvislo obrazloženje da je praktičnije zbog blizine zatvorskog kompleksa, nije utemeljeno, jer se strane u predmetu rijetko ili nikako ne pozivaju na apelaciona ročišta. Stav Republike Srpske je da je neophodno obezbijediti nezavisnost u radu Apelacionog odjeljenja od uticaja stranaca i njihovog uslovljavanja.

– Predstavnici Republike Srpske traže da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banjaluci, dok Bošnjaci traže Sarajevo, kasnije Istočno Sarajevo. Možda će biti prijedlog da to bude u Doboju, vidjećemo – kaže Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavno pravne komisije u Predstavničkom domu BiH.

Da predsjedavajuća Savjeta ministara ne bi trebalo da rizikuje odnose u okviru partnerstva na nivou BiH i učini ih unilateralnim, ukazuje lider SNSD-a Milorad Dodik. Kaže da je Krištova sklona da unosi neku vrstu hitnosti, tamo gdje za tim nema potrebe.

– Na prethodnom sastanku partnera na nivou vlasti u BiH u Mostaru oni koji rade u Savjetu ministara su rekli da imaju obećanja iz Evropske komisije da je dovoljno da se usvoje zakoni o sukobu interesa i o državnoj službi. I jedno i drugo je urađeno – šta sad hoće? Možemo usvojiti zakon o sudovima, ali sjedište /Apelacionog odjeljenja/ mora da bude u Banjaluci i Sud BiH ne može da sudi po zakonima Republike Srpske i ne može da izuzima predmete iz Srpske. Takav zakon ćemo prihvatiti – jasan je Dodik.

Ako je raniji opcija bio, takođe od zatvorskog kompleksa udaljeni Mostar, zašto sjedište Apelacionog odjeljenja ne bi bilo u Doboju ili Banjaluci u kojoj se ovoj pravosudnoj instituciji sigurno mogu obezbjediti uslovi za rad?

– To bi bilo odlično pitanje za američkog ambasadora i ove druge koji razvaljuju dogovore. Mi smo to davno dogovorili, što se nas tiče, trebalo je biti i ranije – kaže Nenad Stevandić, lider Ujedinjene Srpske.

Saznajemo da nije sporno samo sjedište i da kroz zakon o sudu BiH probošnjačke partije nastoje da prošire kapacitet djelovanja tog suda izvan okvira koje donosi Parlamentarna skupština BiH. Brisel očekuje i usvajanje tzv. paketa integriteteta izbornog procesa, ali ga predsjedavajuća Savjeta ministara nije najavila u dnevnom redu naredne sjednice.

RTRS