Domovima zdravlja u Srpskoj nedostaju porodični ljekari
Domovima zdravlja u Srpskoj nedostaju porodični ljekari. Trenutno je aktivno oko 700 timova porodične medicine, a odlaskom samo jednog bez porodičnog ljekara, ostaje više od 2.000 građana.
Dom zdravlja Banjaluka, najveći u Srpskoj, već je u nezavidnoj situaciji, jer samo u ovoj godini, iz ustanove odlazi devet porodičnih ljekara.
Porodična medicina je prva stepenica u brizi o zdravlju pacijenata i njena uloga u zdravstvenom sistemu je centralna. A da bi bili dobar porodični ljekar potrebno je dosta rada i usavršavanja. Tijani Pejić tokom izbora specijalizacije, vodilja je bila želja za sveobuhvatnim obimom znanja.
– Porodični ljekar je prva osoba kojoj se pacijent obrati kada ima neki zdravstveni problem, takoreći, prvi kontakt sa zdravstvenim sistemom, neko kome pacijent prvo okaže povjerenje – kaže Pejić, specijalizant porodične medicine.
Najveći broj mladih ljekara odlučuje se za specijalizaciju u sekundarnom sektoru. Najvećem Domu zdravlja u Srpskoj nedostaje porodičnih ljekara. Ni nakon dva konkursa radna mjesta u banjalučkom Domu zdravlja nisu popunjena.
– Mi u 2024. godini imamo problem jer će nam iz ustanove otići devet doktora, sedam u starosnu penziju, a dva doktora u druge zdravstvene ustanove. To znači da će 18.000 građana Banjaluke ostati bez svog porodičnog ljekara – ističe Nevena Todorović, direktorka Doma zdravlja Banjaluka.
U Domu zdravlja Bijeljina situacija je povoljnija, ali ni tamo prognoze nisu obećavajuće.
– Međutim, mi uvijek imamo problem sa tim što imamo kadar koji odlazi u penziju i imamo dosta kolegiica koje su na bolovanju – ističe Bojana Paleksić Dokić, načelnca Službe porodične medicine Bijeljina.
U ovom trenutku, na specijalizaciji porodične medicine u Srpskoj je oko 30 doktora, a za potrebe stanovništva potrebno je 700 timova porodične medicine.
– Mi smo predložili da, što do sada nije bio slučaj, da doktori porodične medicine mogu da dobiju i određene subspecijalizacije – navodi Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta Banjaluka.
Dejan Bokonjić, dekan Medicinskog fakulteta u Foči istakao je da oni moraju da zainteresuju djecu.
– Druga stvar mi kroz naše kurikulume forsiramo porodičnu medicinu – navodi Bokonjić.
Namjera resornog ministarstva je da novim zakonima u zdravstv, unaprijedi sistem a pažnja je na primarnoj zdravstveno zaštiti.
Sve veći deficit porodičnih ljekara postao je i regionalni problem.
– U Sloveniji ima oko 1000 timova lekara porodične medicine i isto tako imamo potrebu za dodatnim lekarima samo je interes za tu struku iz godine u godinu sve veći, tako da smo optimistični da ćemo i to srediti – Igor Švab, dekan Medicinskog fakuleta u Ljubljani.
Sistemsko rješenje, ističu stručnjaci, podrazumijeva angažovanost svih institucija u okviru zdravstvenog sistema.