Kondić: Sloboda izražavanja je pokretač svih ljudskih prava
Danas se u svijetu obilježava Dan slobode medija s ciljem podizanja svijesti o značaju slobode i nezavisnosti medija.
Okupljanje medijskih profesionalca kako bi se podizala svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih temeljnih načela s ciljem otklanjanja probleme s kojima se medijski radnici susreću kako bi radili kvalitetnije i bolje obavljali svoj posao, povod je obilježavanja Svjetskog dana slobode medija, izjavila je direktor “Centra za informisanje i kulturu” Kozarska Dubica Dijana Kondić.
Ona je kazala da je sloboda izražavanja pokretač svih ljudskih prava koja su nedjeljiva, ali i da je novinarska zajednica jedinstvena pri stavu da je nedopustiv bilo kakav napad na novinare, ne objavljivanje impresuma i identifikacija medijskih radnika koji kreiraju određen sadržaj, te korištenje tuđih autorskih tekstova ili fotografija bez da se to naglasi.
“Stoga, veoma je bitna sloboda medija, objektivno i profesionalno novinarstvo, te medijska pismenost i selektivno usvajanje informacija, da građani znaju razgraničiti da li iza objavljene informacije stoji profesionalan tim novinara, provjerena informacija i na osnovu toga da ukazuju povjerenje”, naglasila je Kondićeva.
“Kada govorimo o slobodi izražavanja fokus treba staviti na četiri glavna segmenta – medijsku politiku i regulativu, uticaj digitalnih tehnologija na slobodu izražavanja, medijsku i informacionu pismenost i sigurnost novinara, čime se, uzevši svenavedeno u obzir, podstiče medijsko okruženje koje je povoljno za nezavisno, slobodno, sigurno i kvalitetno novinarstvo. Slijedeći brzinu dubokih promjena u medijskom okruženju koje su rezultat uvođenja digitalnih tehnologija, prelazak sa tradicionalnih medija na digitalne platforme, svaki od navedenih segmenata se suočava sa velikim izazovima”, naglasila je Kondićeva i dodala da kvalitetne regulative koje će zaštititi profesionalizam, te tako očuvati povjerenje u profesionalne medije, a s druge strane i u institucije treba da budu inperativ.
Ona je objasnila da proizvodnja kvalitetnog medijskog sadržaja zahtjeva profesionalizam i timski rad, pa je ovaj datum, ujedno prilika da se ukaže i na složenost novinarske profesije bilo da je riječ o štampanim ili elektronskim medijima.
“Posebno rad u elektronskom mediju podrazumijeva prije svega timski rad, kombinaciju terenskog i rada u studiju. Vrlo česte situacije su višesatnog terenskog rada, a potom posao se nastavlja u studiju kada se očekuje prikladan izgled, skoncentrisanost na izvještavanje i prije svega profesionalnalizam”, precizirala je Kondićeva.
Navela je i da na principu moderne demokratije posljednjih godina imamo katastrofalne efekte informacionog haosa koji je posljedica djelovanja globalnog i neregulisanog “online” informativnog prostora. Sav taj haos podstiče širenje lažnih vijesti, dezinformacija i propagande putem internet medija.
“Jasno su definisana načela javnog informisanja i javni interes u javnom informisanju, stoga je značajno ukazati na medijsku pismenost i na to da je objavljivanje impresuma i identifikacija medija i novinara osnov za razlikovanje stvarnog medija i profesionalaca od onih koji to nisu i najčešće su s nekim drugim ciljem formirani. Evidentno je prisustvo takozvanog “građanskog novinarstva” i sve veći broj portala bez impresuma, nepotpisanih informacija, videa, koje kreiraju osobe koje nisu edukovani novinari ili novinarke”, naglasila je Kondićeva.
Ona je svim medijskim profesionalcima, kolegama novinarima i novinarkama, urednicima, snimateljim, montažerima, realizatorima programa, fotoreporterima čestitala Međunarodni dan slobode medija navodeći da iako obavljaju veoma izazovan i složen posao, to je lijepo i društveno korisno zanimanje.