Tamo gdje su prolazile kolone smrti danas odjekuje molitva; Međuvođe čuva sjećanje na jasenovačke žrtve

U Međuvođu kod Kozarske Dubice proslavljena je slava Hrama Svetih novomučenika Jasenovačkih, podignutog na prostoru koji je tokom Drugog svjetskog rata bio mjesto okupljanja i odvođenja srpskog civilnog stanovništva prema logorima jasenovačkog sistema.

Poslije ustaško-njemačke ofanzive na Kozari 1942. godine, kroz Međuvođe su prolazile kolone zarobljenih civila sa Kozare, Knešpolja i okolnih krajeva. Mnogi od njih nikada se nisu vratili svojim kućama.

Prema podacima iznesenim na obilježavanju hramovne slave, tokom i nakon ofanzive u ljeto 1942. godine stradalo je najmanje 60.000 srpskih civila – na Kozari i u logorima jasenovačkog sistema. Među žrtvama bio je veliki broj djece.

Potresna svjedočenja preživjelih i danas čuvaju sliku tog vremena.

Dragomir Madžar iz Donjeg Jelovca imao je samo 14 godina kada je sa majkom i šestogodišnjim bratom odveden u Jasenovac. Iz ratnog vihora izašao je sa sjećanjem na više desetina ubijenih članova svoje porodice.

„Mrtve sam vidio svaki dan. Svaki dan. Svako jutro dolazi čovjek sa konjima i kolima i kupe mrtve. Svako jutro“, svjedoči Madžar.

O stradanju djece govori i Ljuba Kotaran, koja pamti trenutke kada su porodice razdvajane.

„Sve su nas šćerali u Jasenovac, kupili su djecu najprije. Meni je bilo najgadnije kad su kupili djecu, mušku. Onda stoji vriska žena, stoji vriska djece“, prisjetila se Kotaran.

Knešpolje je jedno od područja koja su najteže stradala tokom kozarske tragedije, a upravo Međuvođe danas čuva posebno mjesto sjećanja na žrtve. Na prostoru na kojem su ustaše prikupljale zarobljene civile prije njihovog odvođenja u logore podignut je hram posvećen Svetim novomučenicima Jasenovačkim.

Prema podacima koji su izneseni, samo na području knežičke parohije ubijeno je više od 1.400 djece mlađe od 14 godina.

Razmjere stradanja vidljive su i na knešpoljskim grobljima. Na brojnim spomenicima uklesana su imena više članova porodice, pa čak i čitavih porodica, iako njihovi zemni ostaci nikada nisu pronađeni.

Paroh knežički Željko Jevđenić kaže da porodice i danas podižu spomenike svojim najbližima na osnovu saznanja da su stradali na Kozari, Uni, u Zemunu, Jasenovcu ili Sisku.

„Kad dođete u groblja knešpoljska, vidjećete mnoštvo spomenika na kojima su ispisana više imena ili čak cijele porodice, a tu nisu zemni ostaci“, rekao je Jevđenić.

Ipak, hram u Međuvođu danas nije samo mjesto koje podsjeća na smrt i stradanje. Njegova porta ispunjena vjernicima, a posebno djecom koja su učestvovala u svetom bogosluženju, govori i o životu koji se nastavlja.

Episkop marčanski Sava istakao je upravo tu simboliku, poručivši da čovjek, ma koliko velika sredstva koristio da uništi život, ne može postići njegovo konačno gašenje.

„U tom hramu danas čuli smo djecu koja pjevaju liturgiju i hram ispunjen djecom na svetom bogosluženju. Tako da je ovaj hram nekako pečat obnove života“, rekao je episkop Sava.

Kumovi hramovne slave bili su Darko Banjac, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Ranko Stojaković.

Sa obilježavanja hramovne slave ponovo je upućen apel da jasenovačke žrtve ne smiju biti zaboravljene i da kultura sjećanja mora biti prenošena na mlađe generacije.

Ministarka uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić naglasila je da je obaveza sadašnjih generacija da mladima govore o stradanju nedužnog stanovništva tokom Drugog svjetskog rata i zločinima počinjenim u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

„Kultura sjećanja je naša obaveza, ne samo da se sjećamo, nego i da mladim generacijama prenosimo sve ono što se dešavalo u toku Drugog svjetskog rata za vrijeme vladavine NDH, šta su radili nedužnom stanovništvu, na najmonstruozniji način“, poručila je Jujićeva.

Važan korak u očuvanju tog sjećanja napravljen je i osveštanjem temelja Svetosavskog doma u porti hrama. U budućem objektu biće uređena spomen-soba u kojoj će biti čuvani predmeti koji su pripadali žrtvama ustaškog genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Među brojnim zvaničnicima, predstavnicima političkog, kulturnog i društvenog života, hramovnoj slavi prisustvovali su i narodni poslanici Dragan Brdar i Bobana Marelj, te predsjednik Skupštine opštine Kozarska Dubica Miloš Banjac.

U okviru svečanosti priređen je i duhovno-kulturni program koji je pripremilo Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“, kojim rukovodi Zoran Sinkić. Nastupili su vokalna solistkinja iz Zrenjanina Milica Dosković u pratnji Instrumentalnog sastava “Rodionov” i Pjevačka grupa pravoslavne radionice “Naša budućnost” iz Ilove kod Prnjavora, a u Međuvođu su premijerno izvedene i pjesme posvećene manastiru Moštanica i Đakonu Avakumu. Autorskim stihovima program je upotpunila psjesnikinja iz doboja Rada Janjušić.

Međuvođe tako danas čuva dvije snažne poruke, sjećanje na hiljade nevinih žrtava i svjedočanstvo da život, uprkos najvećim stradanjima, nastavlja da traje. Hram Svetih novomučenika Jasenovačkih ostaje mjesto molitve, istorijskog pamćenja i opomene budućim generacijama.