Lalić: Trgovska gora nije samo ekološko, već i bezbjednosno pitanje
Stanovnici osam pograničnih opština u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri se protive namjeri Hrvatske da na Trgovskoj gori, u blizini granice, skladišti radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, a istraživanje pokazuje da građani taj projekat doživljavaju kao ekološku nepravdu, neravnomjernu raspodjelu rizika i koristi i proces u kojem nemaju stvarni uticaj na donošenje odluka, rekao je profesor Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjaluci Velibor Lalić, jedan od autora naučnog rada o ovom pitanju.
Lalić smatra da nalazi istraživanja u radu “Ekološka nepravda u sporu oko lokacije prekograničnog radioaktivnog otpada: Implikacije po društvenu održivost u pograničnim zajednicama BiH”, koji je objavljen u međunarodnom naučnom časopisu “Održivost”, mogu biti od značaja kao podrška institucijama BiH, kao i pravnim i ekspertskim timovima.
Istraživanje je zasnovano na odgovorima 375 stanovnika iz osam pograničnih opština, po četiri iz Republike Srpske i Federacije BiH i na tri ključne dimenzije ekološke nepravde – distribuciji, participaciji i priznanju.
Ispitivano je kako građani vide raspodjelu koristi i štete, koliko mogu da učestvuju u donošenju odluka i u kojoj mjeri se uvažavaju njihovi interesi, potrebe i očekivanja.
– Ključni nalazi su da postoji izuzetno visok nivo neslaganja sa tim projektom – rekao je Lalić, navodeći da ispitanici sve tri dimenzije prvenstveno percipiraju kao ekološku nepravdu i smatraju da nemaju mogućnost da značajno utiču na proces odlučivanja.
Prema njegovim riječima, posebnost slučaja Trgovske gore jeste u tome što se projekat planira u jednoj državi, dok se najveći dio potencijalnih štetnih posljedica očekuje na drugoj strani granice.
– Stanovništvo u BiH nema mogućnosti da utiče na odluke koje se donose u Republici Hrvatskoj – istakao je Lalić, dodajući da formalni mehanizmi, poput učešća kroz procedure predviđene Espo konvencijom i studiju uticaja, ne znače nužno i stvarni uticaj lokalnog stanovništva na konačnu odluku.
Istraživanje je pokazalo i snažan osjećaj neravnomjerne raspodjele koristi i rizika. Dok bi, prema percepciji ispitanika, Hrvatska imala ekonomsku korist od zbrinjavanja radioaktivnog otpada, stanovništvo u BiH bi bilo izloženo potencijalnim rizicima, bez odgovarajuće koristi.
Lalić smatra da rezultati istraživanja mogu imati značaj i za dalje institucionalno djelovanje BiH, jer predstavljaju empirijski dokumentovane stavove lokalnog stanovništva, prikupljene metodološki i predstavljene u međunarodnom naučnom radu. Takvi podaci, kako je rekao, mogu biti korisni u političkom dijalogu, komunikaciji sa međunarodnim organizacijama, ali i eventualnim sudskim postupcima pred međunarodnim institucijama.
– Mi smo kao naučni radnici učinili ono što možemo – da uhvatimo glas lokalnih zajednica, tih ljudi koji se suočavaju sa prijetnjama koje su po njih egzistencijalnog karaktera, i da ih predstavimo međunarodnoj naučnoj javnosti – rekao je Lalić.
On je naglasio da Trgovska gora za njega nije samo pravno ili ekološko pitanje, već i bezbjednosno pitanje, sa potencijalno dugoročnim posljedicama za stanovništvo u slivu rijeke Une.
U istraživanju su, osim istraživača iz Banjaluke, Sarajeva, Beograda i Novog Grada, učestvovali i studenti Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjaluci, koji su pomagali u prikupljanju podataka na terenu.
Lalić je najavio da će se istraživanja o Trgovskoj gori nastaviti, uz proučavanje i drugih dimenzija ovog višedecenijskog problema.
RTRS/M.D.