Voćarstvo u regionu u sve većoj krizi: Bez navodnjavanja nema sigurne proizvodnje

Voćarstvo u Republici Srpskoj suočava se sa ozbiljnim problemima, a višegodišnji pad broja proizvođača i smanjenje voćarskih zasada, uz sve izraženije posljedice klimatskih promjena, dovode u pitanje budućnost ove poljoprivredne grane. Stručnjaci upozoravaju da bez značajnih ulaganja u sisteme za navodnjavanje, protivgradnu zaštitu, savremene tehnologije i udruživanje proizvođača nema stabilne i konkurentne proizvodnje, te da država mora preuzeti ključnu ulogu u njenom oporavku.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske je ocijenio da je stanje u domaćem voćarstvu veoma teško, ističući da se već godinama bilježe gubici sadnog materijala, zasada i proizvođača. Kao jedan od načina za prevazilaženje problema on vidi izradu strategije koja bi definisala konkretne mjere za povećanje prinosa, poboljšanje kvaliteta i zadržavanje mladih ljudi u ovoj proizvodnji.

Prof. dr Zoran Keserović, stručnjak za voćarstvo iz Novog Sada, upozorio je da klimatske promjene iz temelja mijenjaju uslove voćarske proizvodnje, te da se proizvođači sve češće suočavaju sa kasnim proljećnim mrazevima, sušom, visokim temperaturama, ožegotinama na plodovima i olujnim vjetrovima.

Kao primjer naveo je Srbiju, gdje je prosječna proizvodnja voća iznosila oko 1.450.000 tona, dok je prošle godine pala na približno 1.050.000 tona, prvenstveno zbog kasnih proljećnih mrazeva.

– Moj stav je da od ove godine nema proizvodnje voća bez sistema za navodnjavanje. To je završena priča – poručio je Keserović, naglašavajući da je u Srbiji navodnjavanjem obuhvaćeno oko 31 odsto voćarskih površina.

Situacija u Republici Srpskoj je znatno nepovoljnija, jer se procjenjuje da je sistemima za navodnjavanje pokriveno svega 10 do 12 odsto zasada. Dojčinović je ukazao i na problem nedovoljnih količina vode tokom ljetnih mjeseci, jer postojeće akumulacije često presušuju upravo kada je navodnjavanje najpotrebnije.

– Izgradnja većih akumulacija i infrastrukture za dovođenje vode jedan od prioriteta koji mora biti dio buduće strategije, ali za takve projekte neophodna su značajna ulaganja države – rekao je Dojčinović.

Poseban problem, kaže, predstavlja i nedovoljna zastupljenost protivgradne zaštite.

– Manje od 20 odsto voćarskih zasada u Republici Srpskoj zaštićeno je protivgradnim mrežama, zbog čega jedno nevrijeme može uništiti višemjesečni rad i donijeti milionske gubitke – kaže Dojčinović.

Kao jedno od mogućih rješenja, profesor Keserović je predložio uvođenje savremenih protivgradnih topova, koji, prema njegovim navodima, mogu štititi površine od 80 do 100 hektara. Istakao je da nove tehnologije moraju biti prepoznate kroz sistem podsticaja, kao što je to učinjeno u Srbiji.

Govoreći o budućem razvoju, Keserović je naglasio da nije dovoljno samo uvoditi nove sorte i sadnice, već je neophodno izvršiti rejonizaciju i odabrati voćne vrste koje odgovaraju klimatskim i zemljišnim uslovima određenog područja.

– Veliki problem je nedovoljno udruživanje proizvođača, nedostatak prerađivačkih kapaciteta, rast troškova proizvodnje, nedostatak radne snage i sve veći uvoz voća, dok domaći izvoz bilježi pad – kaže Keserović.

Prema njegovoj ocjeni, potrebno je razvijati zadruge i kooperative, graditi hladnjače i prerađivačke pogone, uvoditi mehanizaciju u berbu i raditi na proizvodnji proizvoda veće dodate vrijednosti.

– Ko ima hranu i ko bude imao hranu, taj će upravljati svijetom. Bez pomoći države ne možemo postići ono što želimo – istakao je Dojčinović, ukazujući na neophodnost sistemske podrške domaćim proizvođačima.

U Republici Srpskoj u toku su aktivnosti na pripremi strategije razvoja voćarstva, u kojima učestvuje radna grupa od 12 predstavnika, uz podršku domaćih stručnjaka i prof. dr Zorana Keserovića. Cilj je da se definišu prioriteti, mjere i podsticaji koji će omogućiti dugoročan razvoj ove grane.

– Republika Srpska ima značajne potencijale za razvoj voćarstva, prije svega zahvaljujući tradiciji, kvalitetu plodova i povoljnim prirodnim karakteristikama pojedinih područja. Međutim, da bi ti potencijali bili iskorišteni, neophodno je da se od deklarativne podrške pređe na konkretna ulaganja i prilagođavanje proizvodnje novim klimatskim uslovima – poručili su sagovornici.

Izvor: RTRS/I.Ć./Foto: TANJUG/ Timočka/ Aleksandar Canić/ bg – ilustracija