U 2018.godini rekordan broj posjeta u Spomen-području Donja Gradina

Spomen-područje “Donja Gradina” u 2018.godini je zabilježilo rekordnih 14.315 posjeta, saopšteno je iz ove javne ustanove.

Direktor Spomen-područja Tanja Tuleković precizirala je da je najviše posjeta, čak 10.285, bilo tokom aprila kada je održano niz aktivnosti povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve koncentracionog logora Jasenovac.

Pomenu i parastosu za žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini prisustvovali su predsjednik Republike Srpske, članovi Vlade Srpske, te predstavnici Vlade Srbije.
“Evidentan je porast broja posjetilaca iz inostranstva, te privatnih, ali i organizovanih školskih i akademskih posjeta”, navela je Tulekovićeva i dodala da su tokom maja i juna zabilježene 2.723 posjete.

Donju Gradinu su tokom 2018. godine posjetili delegacija UN na čelu sa specijalnim savjetnikom generalnog sekretara UN za prevenciju genocida Adamom Diengom, te predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, članovi Interparlamentarne skupštine pravoslavlja, delegacije iz Rusije, delegacija Roma iz BiH, djeca sa Kosova i Metohije i mnogi drugi.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, 27. januara, otvorena je izložba predmeta i fotografija koja svjedoči o žrtvama ustaških zločina genocida i Holokausta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i njenom najvećem logoru Jasenovac, a izloženi predmeti prikupljeni su na osnovu inicijative pokrenute 2016. godine.

Logor Donja Gradina formiran je 1942. godine u sistemu ustaškog logora Jasenovac, a bio je aktivan sve do završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine i sloma Nezavisne Države Hrvatske.

Donja Gradina bila je jedno od najvećih stratišta na teritoriji bivše Jugoslavije, gdje su ubijani mahom Srbi, Jevreji i Romi.

Na osnovu prvih ekshumacija koje je uradila državna komisija federativne Narodne Republike Jugoslavije, a koje je potvrdio centar “Simon Vizental”, zaključeno je da je u jasenovačkim logorima nestalo 500.000 Srba, 80.000 Roma, 32.000 Jevreja i nekoliko desetina hiljada antifašista različitih nacionalnosti.

Međutim, u memorijalnom kompleksu Jasenovac, koji danas pripada Hrvatskoj, kao žrtve su navedeni samo oni koji su identifikovani, odnosno 83.145 ubijenih.
Među stradalima, za 1.337 dana postojanja logora Jasenovac, bilo je više od 20.000 djece.