„Soba sjećanja na Petra Kočića“ u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske jedinstven projekat u BiH

„Soba sjećanja na Petra Kočića“ u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, jedinstven je projekat u Bosni i Hercegovini, koji zahvaljujući uvođenju najsavremenijih tehnologija omogućava visok nivo edukacije učenicima ne samo u oblasti književnosti nego i jezika i istorije.

Uz isticanje značaja ovog projekta, koji ima za cilj da doprinese popularizaciji i boljem razumijevanju života i djela narodnog tribuna Petra Kočića, neophodno je naglasiti i interaktivan pristup sadržajima, koji su prikazani u različitim formatima, od fotografije i dokumenta, preko audio i video zapisa, do holograma i virtuelne realnosti, a koji su prilagođeni posjetiocima svih uzrasta.

Izložba, kako ističe jedan od autora Vanja Šmulja, prati Kočićev životni put, privatni život, javno djelovanje s posebnim osvrtom na njegov književni i politički rad.

” Građa je predstavljena po gradovima u kojima je Kočić boravio, pa je odvojena priča iz Banjaluke, Beograda, Sarajeva, Skoplja, Beča gdje je studirao i Tuzle, a najzanimljivija građa nalazi se na tabletima gdje su izdvojeni manje pristupačni tekstovi koji govore o Kočićevom stvaralaštvu”, rekla je Šmulja.

Ona je pojasnila da je malo dokumenata o privatnom životu Petra Koćiča sačuvano.
“Ostala je prepiska ocu, bratu i supruzi Milki koja je bila njegova iskrena ljubav i doživotna podrška i koja se trudila da njegov život i djelo sačuva od zaborava. Ovdje je prikaza jedan od posljednjih intervjua s njom. Osim toga, u “Sobi” su postavljene vitrine-klupe sa zemljom sa Zmijanja na kojima je ispisana deviza “Ideš li, rode”, a zemlja u tom period u kome je živio Kočić  imala je poseban značaj, ne samo u agrarnom i političkom smislu nego i u ideološkom i metafizičkom. Zemlja za jednog čovjeka sa Zmijanja značila je mnogo”, rekla je Šmulja i dodala:

“Priča o Kočiću je tužna priča o djetetu koje odlazi od roditelja da uči školu i koje kući piše da je gladno i da nema šta da jede, te da danima ni krušu mrvu nije stavio u usta, a ipak se trudi da bude izuzetan učenik. Njegova priča govori koliko je važno biti svjestan važnosti dobrog obrazovanja”, rekla je Šmulja.

Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, koja je izrasla iz “Srpske čitaonice” i u svom nazivu dugo nosila ime Petra Kočića, otvaranjem ove sobe sjećanja, nastavlja njegovati i prenositi prvobitne ideje.

Osim “Spomen sobe” ova ustanova pruža kvalitetan i ugodan ambjent namijenjen studentima, postdiplomcima i drugima koji vrijeme posvećuju edukaciji.

Prema riječima Ljilje Petrović Zečić direktora Narodne i univerzitetske biblioteke za nepunih mjesec dana, od kako je postavljena izložba posvećena Kočiću, brojni učenici su posjetili “Spomen sobu”, a sticanje znanja koroz dvadesetpetominutni boravak u tom prostoru efektniji je nego nekoliko školskih časova koji bi bili posvećeni ovom velikom borcu za naše pismo, jezik i tradiciju.

“Projekat “Soba sjećanja na Petra Kočića” je jedinstven u BiH ali rekla bih i u region jer zasigurno ni jedan pisac nema ovakvu sobu posvećenu isključivo njemu. Kočić je rođen prije 142. godine, a umro prije 103 godine, i mi smo razmišljali  kao predstaviti Kočića mladim ljudima koji su navikli na mobilne telefone i aplikacije, te očekuju brz prstup informacijama. Upravo naša želja je bila da život i djelo jednog od najvećih pisaca srpske književnosti dvadesetog vijeka budu pristupačni svim generacijama i da na ovaj način spojimo tradicionalno i moderno i da preko informacionih tehnologija predstavimo njegov život i rad”, istakla je Zečićeva.

Ona je istakla da se, pri izradi ovog projekta, posebno obratila pažnja na mogućnost dograđivanja kompletnog koncepta kako se informacione tehnologije budu usavršavale, te da ovaj projekat ima budućnost.

Opština Kozarska Dubica stipendira 101 studenta, među kojima su i korisnici Narodne i univerzitetske biblioteke Srpske.

Jedan od članova je i načelnik opštine Radenko Reljić koji dva puta sedmično posjećuje naučnu čitaonicu, te naglašava značaj edukacije, naučno-istraživačkog rada, a samim tim rada i unapređivanje ove  ustanove.

“Ova biblioteka ima dobru saradnju sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Republike Srbije i tako se na svojevrstan način integriše kulturni prostor na kome živi srpsko stanovništvo. Za svaku pohvalu je rad sadašnje direktorice koja je uspjela sve to da objedini i realizuje projekat “Soba sjećanja na Petra Kočića” koja je urađena vrhunskom tehnologijom”, rekao je Reljić.  On je naglasio da ulaganje u znanje uvijek daje veću prednost po pitanju zaposlenja bilo da je riječ na ovim prostorima ili u inostranstvu.
“Drago mi je što će ljudi koji nisu imali priliku, zahvaljujući medijima, moći da vide da u Banjaluci i Republici Srpskoj postoji jedan ovakav naučno-kulturni centar koji služi za razvijanje znanja. Količina svjetskog znanja se svakih pet godina udvostruči i ono što trebamo spomenuti jeste da mladi ljudi treba da što više posvećuju edukaciji jer ljudi koji imaju znanje imaće zasigurno i bolje poslove”, rekao je Reljić.

Uvođenjem najsavremenijih tehnologija u ovoj izložbi poput holograma, virtuelne realnosti, kinekt listanja, QR kodova, “oživljavanja” panoa putem pametnih telefona i drugo, postavljeni su visoki standardi u Republici Srpskoj i BiH u ovoj oblasti. Uz to, omogućava se edukaciju učenika osnovnih škola u različitim oblastima, a Narodna biblioteka Srpske predstavlja mjesto koje neizostavno treba posjetiti.