Genetički materijal za obnovu svojih šuma Mađari traže i u Kozarskoj Dubici

Kako bi obnovili svoje šume hrasta kitnjaka koje trpe velike štete usljed klimatskih promjena u Mađarskoj su pokrenuli opsežno  istraživanje kojim bi došli do kvalitetnog genetskog materijala tolerantnog na sušu koji bi u budućnosti koristili kao izvor sjemena za njihove potrebe.

Istraživanjem Šumarskog instituta Šarvar Nacionalnog poljoprivrednog istraživačkog inovativnog centra Mađarske  obuhvaćen je niz zemalja južno od ove zemlje,a među njima i Bosna i Hercegovina , odnosno Republika Srpska koja ima izuzetno kvalitetnu populaciju hrasta kitnjaka.Mađarski istraživači će uzorke genetskog materijala uzeti iz sastojni hrasta kitnjaka u Tesliću , Foči i Kozarskoj Dubici .

Šumska uprava Kozarska Dubica je juče ugostila mađarske istraživače koji su obišli  sastojnu hrasta kitnjaka u Prosari  registrovanu za proizvodnju šumskog sjemena i za potrebe DNK analize uzeli uzorke lista i grančica , te izvrtke iz stabala kako bi analizirali dinamiku prirasta .

Koordinator projekta i lider u segmentu oplemenjivanja drveća Šumarskog instituta Šarvar Atila Benke smatra da bi na osnovu prvih zapažanja, kroz dimenzije stabala, prevashodno u zapremini,prečnicima,visinama, sjemenski objekat u Prosari mogao biti podesan izvor materijala i za potrebe Mađarske.

Mi procjenjujemo da je trenutno hrast u Mađarskoj ugrožen djelovanjem klimatskih promjena i upravo sada smo sebi postavili cilj da pronađemo adekvatne i najbolje populacije južno od Mađarske koje bi u budućnosti mogli koristiti kao izvor sjemena za naše potrebe , istakao je Benke.

Uz  upravnika dubičke Šumske uprave Vladu Kaurina,  sa kolegama iz Mađarske u Prosari , na lokaciji na kojoj je upotrebljena nova metoda očuvanja genetičkih resursa najvrjednijih drvenastih šumskih vrsta, u ovom slučaju hrasta kitnjaka,bio je i profesor doktor Milan Mataruga sa Šumarskog fakulteta u Banjaluci čiji su stručnjaci uz zaposlene u dubičkoj Šumskoj upravi i zaslužni što naša opština ima ovakav jedan jedinstven objekat koji služi za sakupljanje sjemena i proizvodnju rasadnog materijala  za potrebe podizanja novih šuma.

On je rekao da mađarski istraživački tim ima zadatak da pronađe najadekvatnije populacije hrasta kitnjaka u Jugoistočnoj Evropi pri čemu je njihov opseg djelovanja od Austrije do Ukrajine i južno do Albanije, tražeći one populacije hrasta kitnjaka koje će kroz genetičke analize, dokazivanje genetičkog varijabiliteta dati rezultat koji njima najviše odgovara.

Projekat koji finansira mađarsko ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo pokrenut je zbog procjena njihovih stručnjaka da zbog klimatskih promjena hrast koji je trenutno na području Mađarske neće biti najbolje prilagođen i adekvatan za to područje, pojasnio je Mataruga.

On je rekao da je zadatak ovog istraživačkog tima da na osnovu prikupljenih podataka i obavljenih analiza predloži  njihovom ministarstvu gdje u narednom periodu da sakupljaju sjeme za potrebe pošumljavanja hrastom kitnjakom u Mađarskoj.

Ako se kroz njihove analize dokaže da ovo područje obiluje genetičkim potencijalom adekvatnim za potrebe Mađarske, onda možemo očekivati fantastičan izvor i prihode ostvarene kroz prikupljanje sjemena na području, prije svega Kozarske Dubice i sastojni kitnjaka kao što je ova ,istakao je Mataruga.

On je naveo da je sastojna hrasta kitnjaka u Prosari dugo godina predmet istraživanja Šumarskog fakulteta Univerziteta Banjaluka.

Mi smo ovdje našim aktivnostima zajedno u saradnji sa kolegama Šumske uprave Kozarska Dubica uspjeli i dovesti ovu sastojnu na takav nivo da bude od interesa , evo i Mađarskoj, kazao je Mataruga.

On je rekao da su mu mađarske kolege potvrdile, a što naši stručnjaci odavno znaju,  koliko bogatstvo u prirodnim resursima imamo ,a koje nije dovoljno istraženo ,a još manje iskorišćeno.

Zato vjerujemo da je i ova aktivnost nešto od čega će svi imati koristi, kazao je Mataruga.

Istraživački tim iz Mađarske će uzimanje uzoraka sa predviđenih lokacija završiti do kraja ove godine da bi u februaru naredne započeo laboratorijske analize ekstrakcije i sekvencioniranja DNK. Preliminarni rezultati analiza se očekuju  u junu, a do kraja 2020. i konačan redosljed lokacija sa kojih će se uzimati sjeme i rasadni materijal kojim će se u Mađarskoj obnoviti  populacija hrasta kitnjaka.