KASNA BERBA ODLAŽE SJETVU
Osim po obimu, ovogodišnja berba prethodne nadmašuje i po problemima koji je zbog obilnih padavina prate od sjetve do žetve, rekao je Rade Damjanović iz Draksenića koji pod kukuruzom ima više od stotinu hektara. Zbog raskvašenog tla i podzemnih voda još imam parcela u koje mašine ne mogu ući, kaže Damjanović i ističe problem zaraslih kanala koji u ovako kišnim godinama donose više problema nego koristi, te umjesto da odvode vodu, prelivaju se i izazivaju još veće probleme.
Vlasnik farme muznih krava sa 160 grla Miloš Radojčić iz Slabinje kaže da je kod njega ovogodišnja sjetva strnih žita pod velikim znakom pitanja, jer je kukuruz stigao za branje, a zbog vode nije završio ni siliranje. Za poljoprivrednike je ovo veoma teška godina, zbog vremenskih uslova troškovi proizvodnje su enormno povećani i teško je pripremiti dovoljne količine hrane za stoku, tvrdi Radojčić.
Osim što odlaže žetvu, visoka vlaga u zrnu kukuruza poskupljuje i proizvodnju, pa iako je već novembar, proizvođači još čekaju sa žetvom da bi smanjili troškove sušenje .U susret ratarima izašla su i dubička preduzeća “HPK” i “Jelena” i snizili cijene sušenja i skladištenja, a uz to otkupljuju ovogodišnji rod u neograničenim količinama.
Nezavršena berba kukuruza odlaže sjetvu ozimih strnina kod većine poljoprivrednih proizvođača.
Iako se sa istim problemom suočavaju i u preduzeću “Jelena”, gdje je kukuruz požnjeven sa 50 od ukupno 170 zasijanih hektara, ovdje su krenuli sa sjetvom pšenice koju ove jeseni planiraju da zasiju na 120 hektara, rekao je zamjenik direktora Ranko Ćuvrk.Osim vlastite proizvodnje u preduzeću „Jelena“ planiraju pšenicom zasijati i 500 hektara u saradnji sa kooperantima.
Na svojim parcelama sa sjetvom su krenuli prije dva dana i već zasijali više od 20 hektara, a ukoliko vremenski uslovi dozvole sjetvu će završiti za 10 radnih dana.
Polovinu od 120 planiranih hektara zasijaćemo merkantilnom pšenicom, a drugi dio sjemenskom Rajfajzenovom sortom Element, kazao je Ćuvrk.On je rekao da će „Jelena“ i ove jeseni finansirati sjetvu visokorodnih sorti pšenice na dubičkim oranicama i kooperantima omogućiti sav repromaterijal, sjeme, đubrivo, zaštitna sredstva uz plaćanje u žitu nakon žetve.