Danas je 76 godina od proboja posljednje grupe preživjelih zatvorenika iz zloglasnog logora smrti

Na današnji dan 1945. godine posljednja grupa preživjelih logoraša u zloglasnom ustaškom logoru Jasenovac, u nacističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pokušalo je u očajničkom jurišu na stražare da se dokopa slobode, ali je u tome uspjelo samo njih 169.

U toj najvećoj “fabrici smrti” na Balkanu u Drugom svjetskom ratu, od ljeta 1941. do 30. aprila 1945, ustaše su ubile stotine hiljada mahom Srba, Jevreja i Roma.
Koncentracioni logor Jasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj NDH na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najvećih ratnih zločinaca tog doba Maks Luburić, koji bio i prvi komandant logora.
Logor su uništile ustaše aprila 1945. godine da bi sakrile svoje zločine.
“Radni logor Jasenovac”, kako ga naziva hrvatska državna administracija, bio je stratište za Srbe, Rome i Jevreje, svih uzrasta, polova, životne dobi, socijalnih, obrazovnih i drugih profila.

Sistem logora Jasenovac bio je zloglasan po varvarskim metodama likvidacije i velikom broju žrtava.
Profesor Gideon Grajf, istoričar specijalizovan za Holokaust, autor izuzetno značajne monografije “Jasenovac – Aušvic Balkana – Ustaška imperija okrutnosti” navodi da je: “Jasenovac bio daleko brutalniji od Aušvica”.
U procesu “pročišćenja hrvatske nacije”, srpska djeca su ubijana, zajedno sa odraslima.
Tokom Drugog svjetskog rata, jedino mjesto u cijeloj Evropi u kome su postojali specijalni logori za djecu bila je Hrvatska.
Od decembra 1941. do aprila 1942. ustaše su ubile 19.544 dječaka i djevojčica srpske nacionalnosti, a njihovi identiteti utvrđivani su kasnije.
Ubijani su, prema svjedočenjima, na najstrašnije načine, a umirali su, takođe,  od bolesti, izgladnjelosti, žeđi i smrzavanja.
Mnoga djeca poklana su u Jasenovcu sredinom septembra 1942. Dovođena u  zaprežnim kolima u ciglanu i spaljivana. Slična sudbina zadesila je 300 djece koja su pogubljena u Gradini, u oktobru 1942.
Ogroman broj djece, oko 12.000, spasen je od ustaškog pogroma, a za tu akciju najzaslužnija je Diana Budisavljević i desetine plemenitih ljudi koji su joj pomogli.
Broj žrtava u koncentracionom logoru Jasenovac nikada nije tačno utvrđen.
Logorska arhiva je dva puta uništavana – početkom 1943. i aprila 1945. godine.
Zemaljska komisija Hrvatske, osnovana 1945. godine, konstatovala je u izvještaju Međunarodnom vojnom sudu u Nirnbergu, da je broj žrtava između 500.000 i 700.000.
Nakon Drugog svjetskog rata, u namjeri da izjednače žrtve i zasluge za oslobođenje zemlje, komunističke vlasti su činile sve da se Jasenovac pominje što manje.

FILM “DARA IZ JASENOVCA” PRVI KOJI GOVORI O STRADANJU U JASENOVAČKOM LOGORU

Dara iz Jasenovca prvi je srpski igrani film koji govori o jednom od najstrašnijih koncentracionih logora u istoriji i o zločinima NDH nad Srbima, tačnije o likvidaciji srpske djece koja su tamo deportovana i ubijana na najsvirepiji način. Film je snimljen 75 godina nakon zatvaranja ovog zloglasnog logora, a po scenariju Nataše Drakulić u režiji Predraga Antonijevića.

Radnja govori o stradanjima srpskih, židovskih i romskih muškaraca, žena i dece u logoru smrti Jasenovac u doba Nezavisne Države Hrvatske, tokom Drugog svetskog rata.

Glavnog lika, djevojčicu Daru, tumači Biljana Čekić iz Kozarske Dubice, a pored nje Dubičani koji u filmu glume sporedne uloge su Angelina Docić, Marko Pipić i Rajko Lukač.

Vodeće uloge u filmu igraju glumci iz Republike Srpske: Anja Stanić, Zlatan Vidović, Nikolina Friganović, Sandra Ljubojević, Željko Erkić i Goran Jokić. Glumačku ekipu iz Srbije čine: Marko Janketić, Igor Đorđević, Nataša Ninković, Bojan Žirović, Jovo Maksić, Radoslav Milenković, Vuk Kostić, Tatjana Kecman, Petar Zekavica, Jelena Grujičić, Bogdan Bogdanović i drugi.

Prvobitni datum beogradske premijere trebalo je da bude 22. aprila 2020. godine, ali je odložen usled pandemije kovida 19, i to prvo za 22. oktobar 2020. godine, a kasnije za 22. april 2021. godine, što je usljed pandemije takođe odgođeno.

Međutim, premijera filma održana je 25. novembra 2020. godine na Kosovu i Metohiji, tačnije u Gračanici. Kasnije je i u SAD bila prikazivana tokom januara 2021. godine, a svjetska televizijska premijera bila je 20. februara 2021. godine na televizijama RTS, RTRS i Prva Crne Gore. Bioskopska masovna premijera bila je planirana za 22. april na Dan sjećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu.

POMEN ŽRTVAMA USTAŠKOG GENOCIDA 8. MAJA U DONJOJ GRADINI

Vlada Republike Srpske usvojila je na sjednici u Banjaluci rješenje o imenovanju članova Organizacionog odbora za organizovanje parastosa i pomena žrtvama zločina-genocida Nezavisne Države Hrvatske u koncentracionom logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina.

U skladu sa tim, parastos i pomen žrtvama ustaškog genocida iz Drugog svjetskog rata u Donjoj Gradini biće služen 8. maja, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose sa javnošću.