Ćorić : Potencijal zemalja BRIKS-a ogroman – nova tržišta su šansa dugoročno

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić rekao je da zemlje BRIKS-a imaju ogroman potencijal i da nova tržišta za Srpsku predstavljaju šansu dugoročno gledano.

Ćorić je u intervjuu Srni ukazao na potencijal zemalja BRIKS-a pogotovo kada je riječ o broju stanovnika, ali je istakao da se tu moraju uzeti u obzir i uslovi izvoza na takva tržišta koji se, između ostalog, odnose na carinsku politiku i standard proizvoda.

On je istakao da je izuzetno teško da struktura privrede kakva je sada u Republici Srpskoj napravi brze iskorake ka novim tržištima, jer Srpska nema mnogo firmi koje imaju svoje proizvode i brendove.

– Možda bi to mogla neka preduzeća iz Republike Srpske koja imaju prepoznatljive proizvode kao na primjer banjalučka `Vitaminka` i koja direktno mogu doći do krajnjeg kupca. Onda na tome moramo poraditi da se nađu tržišta koja nisu tradicionalna za privredu Srpske, kao na primjer tržišta sjeverne Afrike ili SAD – naveo je Ćorić.

On je napomenuo da su uglavnom domaća elektro i mašinska industrija potkooperanti nekih velikih sistema, te da više nema velikih sistema kao što su to bili “Energoinvest”, “Čajavec”, “Incel” i “Unioninvest”, koji su za sobom vukli ostala preduzeća.

OSLONAC NA GRANE SA PERSPEKTIVOM

Ćorić smatra da će privreda Republike Srpske u 2025. godini imati problema, ali da ne treba klonuti duhom nego se osloniti na one djelatnosti koje imaju perspektivu kao što su turizam, trgovina i građevina.

– Grane koje imaju perspektivu su one koje u najvećem dijelu zavise od nas, kao što je to sektor turizma, o kojem do prije nekoliko godina nismo razmišljali kao privrednoj grani. Ta grana je vrlo perspektivna – rekao je Ćorić.

On je naveo da se tu ubraja i trgovina, koja ima ulogu u svakom društvu, dodajući da u Republici Srpskoj izuzetno dobro posluju veletrgovine, što pokazuje veliki uvoz zabilježen 2024. godine.

– Vitalna je i građevina, pogotovo visokogradnja, što je vidljivo da se gradi ne samo u Banjaluci nego i u ostalim mjestima. Građevina je takva industrijska grana koja za sobom vuče dosta drugih privrednih grana, kao, na primjer, proizvodnju stolarije, hidroizolaciju i slično, ali, nažalost, dosta tih proizvoda se uvozi – ukazao je Ćorić.

MILIONI NEPRODATIH ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA

– Prema informacijama od privrednika, ogroman je pritisak na smanjenje cijena naših proizvoda u EU. I dalje dolazi do smanjenja narudžbi, a ne vidi se vremenski period kada bi to moglo da se poboljša – rekao je Ćorić.

On je podsjetio da su prognoze prije više mjeseci bile da bi u prvoj polovini 2025. trebalo doći do stabilizacije evropskog tržišta, ali se sada taj period produžava na kraj godine.

– Zaoštravanje političkih i ratnih sukoba značajno utiče na privredu EU, a onda posljedično i na privredu Srpske – naglasio je Ćorić.

On je napomenuo da je vidljiva kriza, na primjer, u auto-industriji EU, u kojoj svi evropski proizvođači smanjuju proizvodnju i otpuštaju radnike.

Projekat električnih vozila je, kaže, napravio velike probleme proizvođačima jer neprodatih automobila na električni pogon ima u milionima i vrlo je teško stimulisati ljude da ih kupuju.

– Vrlo je teško očekivati i da će druge industrijske grane koje su sada u krizi imati iskorake, bar do prve polovine 2025. godine. Imamo informaciju da /fabrika kod Mrkonjić Grada/ R-S silikon opet neće dva mjeseca raditi – rekao je Ćorić.

DEŠAVANjA U EU ODRAZILA SE I NA SRPSKU

– Ono što se dešavalo u EU, kao najznačajnijem spoljnotrgovinskom partneru Repubilke Srpske, vezano za političku i ekonomsku krizu u negativnim efektima prenijelo se i na privredu Srpske, što se manifestovalo i na vrijednost izvoza koja je 2024. godine daleko manja u odnosu na neke ranije periode – naveo je Ćorić.

On je rekao da je u 2024. uvoz rastao, tako da je za 10 mjeseci zabilježen rekordan spoljnotrgovinski deficit od 1,93 milijarde KM, a prvi put je pokrivenost uvoza izvozom pala ispod 70 odsto. Na ovo je, kaže Ćorić, najviše uticalo smanjenje izvoza električne energije.

Prema njegovim riječima, posebno negativne rezultate imali su i proizvodnja namještaja, obućarska industrija i neki dijelovi metalske industrije.

TRIDESETAK MЈERA UŠLO U PROGRAM EKONOMSKIH REFORMI

Govoreći o programu ekonomskih reformi koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u decembru, Ćorić je naveo da je Privredna komora Srpske predložila oko 140 mjera, od kojih je tridesetak ušlo u usvojeni program.

Prema njegovim riječima, sada je bitno kako će taj program imati primjenu kroz akcioni plan, budući da je i prošlih godina mnogo prijedloga ulazilo u te programe, ali nisu bili realizovani.

– Takođe, i dalje smatramo da se Vlada Srpske mora pozabaviti javnim preduzećima – rekao je Ćorić.

RTRS