Cvijanović: Poslanici da odbrane dejtonsku poziciju Srpske

Zaključak Predsjedništva BiH povodom eskalacije napada organa entiteta Republika Srpska na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja ustavnopravnog poretka države BiH, usvojen bez konsenzusa na 8. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH – destruktivan je i veoma štetan po vitalne interese Srpske. Pozivam poslanike da moju izjavu o tome potvrde dvotrećinskom većinom, čime osporeni zaključak Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu – istakla je Cvijanovićeva.

U materijalima dostavljenim Narodnoj skupštini za održavanje posebne sjednice zakazane za petak, 20. oktobra, Cvijanovićeva je pojasnila da Srpska i njeni politički predstavnici i institucije, uključujući parlament, apsolutno nisu uzurpatori Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, kako je navedeno u zaključku za koji su glasali ostali članovi Predsjedništva BiH – Željko Komšić i Denis Bećirović.

Srpska je garant opstanka i slobode srpskog naroda na ovim prostorima. Formirana je u miru, odbranjena u ratu, te međunarodno verifikovana kroz Dejtonski sporazum, zbog čega je naša dužnost kao izabranih političkih predstavnika da zaštitimo njen ustavnopravni položaj, institucije i nadležnosti – navela je Cvijanovićeva povodom 10. posebne sjednice na čijem dnevnom redu je prijedlog odluke o potvrđivanju njene izjave po kojoj je navedeni zaključak Predsjedništva veoma štetan po vitalne interese Srpske.

Ona je rekla da se institucije, lideri i građani Republike Srpske mirnim i političkim sredstvima bore za očuvanje konsocijativnog sistema uređenja i upravljanja u BiH, i Ustavom zagarantovanih kompetencija.

Cvijanovićeva je istakla da Republika Srpska održavajući svoje osnovne interese iskazuje odgovarajuću spremnost na iznalaženje rješenja za otvorena politička pitanja u BiH.

Naglasila je da je Republika Srpska otvorena za dijalog i kompromis, ne dozvoljavajući da neko uzurpira Dejtonom i Ustavom BiH dodijeljene nadležnosti Srpske.

Cvijanovićeva je naglasila da i posljednji propisi usvojeni u Narodnoj skupštini o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika ili ukazivanju na antidejtonsko djelovanje Ustavnog suda BiH nikako ne služe u svrhu narušavanja dejtonske ustavne strukture u BiH, već predstavljaju reakciju na antidejtonsko i protivustavno djelovanje određenih organa, institucija i aktera čija bi primarna uloga trebala da bude zaštita Dejtona i Ustava BiH.

Ona je napomenula da Republika Srpska i dalje insistira na odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, te predlaže da se njegov sastav i djelovanje definišu u zajedničkim institucijama na novi način, kao u drugim demokratskim zemljama.

Nažalost, dijelu političkih aktera u BiH i međunarodnih subjekata ova neophodna tranzicija ne odgovara iz prostog razloga što postojeći sastav i način rada Ustavnog suda BiH predstavljaju bitan instrument u političkoj borbi slabljenja entiteta i kreiranja unitarne BiH – naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska insistira i na tome da visoki predstavnik za BiH mora biti potvrđen i odgovarajućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, što nije slučaj sa nelegalnim Kristijanom Šmitom, koji uzurpira tu funkciju i nezakonito nameće, mijenja i dopunjava različite pravne akte u BiH, stavljajući se u ulogu zakonodavca i miješajući u unutrašnja pitanja BiH.

Deseta posebna sjednica na čijem predloženom dnevnom redu je prijedlog odluke o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske po kojoj je zaključak Predsjedništva BiH povodu eskalacije napada organa entiteta Republika Srpska na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja ustavnopravnog poretka države BiH, usvojen bez konsenzusa na 8. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, veoma štetan po vitalne interese Republike Srpske, biće održana u petak, 20. oktobra u Banjaluci, u 11.00 časova.

Bošnjački i hrvatski član Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić nedavno su usvojili zaključak u kojem se navodi da je neophodno da se, “s ciljem dosljedne implementacije načela pravne sigurnosti i vladavine prava, smjesta prekine sa ultimatumima, separatističkim politikama i napadima na `državu BiH` i njene institucije”.

Narodna skupština, prema Ustavu BiH, razmatra izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i ukoliko je 10 dana od dana prosljeđivanja potvrdi dvotrećinskom većinom od najmanje 56 glasova poslanika – osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.