Gorivo skuplje za pet do osam feninga

 – Cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj od početka jula ove godine porasle su za gotovo 15 odsto, sa 2,46 maraka, na 2,80 za jedan litar. Kako se radi o skoku od 34 feninga, vozači, vlasnici automobila sada moraju za jedan rezervoar goriva izdvojiti od 15 do 20 maraka više nego prije dva mjeseca.

Predsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić navodi kako su domaći distributeri jednostavno bili prinuđeni da prate negativne globalne naftne trendove i usklađuju sa svojim cijenama, ugrađujući svoje marže, koja ne prelaze 25 feninga po jednom litru.

Kako je istakao, s obzirom na to da su trenutne rafinerijske, odnosno nabavne cijene benzina 95 oko 2,16, a dizela 2,18 maraka, u narednih nekoliko dana sigurno treba očekivati novi rast cijena goriva na domaćim pumpama. Kako je pojasnio, kada domaći distributeri na ove nove rafinerijske cijene dodaju troškove transporta i PDV-a, te svoju maržu, prostom matematikom dolazi se do toga da bi gorivo kod nas trebalo da ponovo poskupi za pet do osam feninga, odnosno da bi cijena mogla ići na 2,85 maraka po jednom litru pa možda i na 2,88.

– Do ovog poskupljenja će gotovo sigurno doći, jer domaći distributeri ne mogu ugroziti svoje poslovanje – kaže Savić navodeći da trenutne maloprodajne cijene kod nas u Srpskoj kaskaju za 10, do 15 feninga za berzanskim kotacijama.

Ukazuje i na to da je, kada su u pitanju neke dugoročnije prognoze, vrlo teško praviti bilo kakve procjene, jer, pokazalo se, kako je istakao, da globalno tržište energenata u posljednje vrijeme reaguje bukvalno na sve.

– Posljednjih nekoliko sedmica, pa i mjeseci, primjetan je manjak benzina i dizela na tržištu, do kojeg je došlo zbog deficita na Mediteranu i sezonskog efekta. Šta će biti u oktobru ili novembru, teško je reći i predvidjeti – poručio je on.

Cijene naftnih destilata na globalnom tržištu i dalje rastu i visoke su u odnosu na sirovu naftu od koje se oni prave, što ukazuje, kako ističu analitičari, na oskudicu – koja bi svuda trebalo da alarmira vlade koje pokušavaju da se izbore sa inflacijom.

Prema riječima Savića, prema posljednjim analizama koje su rađene prije desetak dana, berzanske kotacije evrodizela su od prvog juna skočile za čak 35 odsto, dok je u isto vrijeme sirova nafta poskupjela, uslovno rečeno, za samo 18 odsto.

Rast cijena naftnih destilata i fjučersa na benzin i dizel rezultat su raznih strahova. Špekulanti se sve više klade na više cijene dizela zbog sezonski niskih zaliha u SAD i Evropi, u vrijeme kada se one obično povećavaju uoči sezone grijanja.

Iako zalihe dizela nisu tako male kao što su bile u ovo doba prošle godine, one su i dalje, kako je navedeno u pojedinim analizama, znatno ispod istorijskih prosjeka, što, kako se ističe, sugeriše da bi smanjena ponuda zbog zastoja u pojedinim rafinerijama, potražnje veće od očekivane ili hladnije zime mogla dodatno da preokrene tržište naftnih destilata u deficit, podižući cijene ponovo, a što bi se onda lančano odrazilo i na kretanje robe i inflaciju.

Kineski efekat

Do rasta cijena naftnih destilata došlo je iako su cijene sirove nafte na svjetskom tržištu u blagom padu, pošto investitori i dalje obraćaju pažnju na ekonomske probleme Kine, što utiče na potražnju za ovim energentom. Budući da je kineska privreda druga po jačini na svijetu, njena slabija ekonomska aktivnost drži cijene sirove nafte u kakvoj-takvoj normali.

/Glas Srpske/