Građani korak bliže prvoj nekretnini bez PDV-a

Nakon što je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH dala pozitivno mišljenje na prijedlog izmjene Zakona o PDV-u, kojim je predviđeno da se ova vrsta poreza ne plaća pri kupovini prve nekretnine, isto je uradio i Upravni odbor UIO BiH, koji je pokrenuo proceduru za ovaj zakon i pitanje proslijedio Savjetu ministara BiH, a koji bi eventualnim usaglašavanjem to dalje slao u Parlamentarnu skupštinu BiH.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, kazao je da se inicijativom neće praviti podjele među građanima i da će plaćanja PDV-a biti oslobođeni svi državljani BiH koji kupuju prvu nekretninu.

“Nema podjela, ne važi samo za mlade bračne parove do 35 godina ili djecu poginulih boraca, već važi za sve koji žive u BiH, imaju državljanstvo BiH i nemaju riješeno stambeno pitanje”, precizirao je Amidžić.

Prema njegovim riječima, politička situacija u BiH je sazrela za ovo pitanje.

“Ukidanje PDV-a na prvu nekretninu je bitno, jer zbog povećanih cijena stanogradnje građani teško dolaze do nekretnine. Prema istraživanjima, 36 odsto mladih koji odlaze iz BiH kao jedan od razloga navode taj da ne mogu da riješe stambeno pitanje”, naglasio je resorni ministar.

Ukoliko zakon bude primjenjivan, bh. građanima bi pri kupovini nekretnine od, na primjer, 100.000 KM, bilo vraćeno oko 15.000 KM, dok bi nakon kupovine stambenog prostora po cijeni od 200.000 maraka, dobili nazad oko 30.000 KM.

Kako bi zakon trebalo da bude regulisan, po kojim pravilima i uslovima, odlučivaće nadležni.

Ali, kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno iz Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, zna se sigurno da će svi koji kupuju prvu nekretninu i dalje plaćati porez pri toj kupovini, ali će im država nakon toga refundirati 17 odsto, koliko iznosi PDV u BiH.

“Sigurno je da će svi u lancu i dalje plaćati PDV kao što su dosad plaćali. Samo što na kraju Republika Srpska ima mogućnost da ljudima kojima je to prva nekretnina ili mladim bračnim parovima vrati, odnosno refundira ovaj novac na osnovu cijene kada su kupili nekretninu, ili na odnosu premjera ili preračuna kada su pravili kuću”, pojašnjava Mile Petrović, sekretar pomenutog udruženja, te dodaje da bi bilo od izuzetne važnosti da se ovaj zakon ne odnosi samo na gradove i stanove, već na ruralna područja, u kojima se ljudi više opredjeljuju za gradnju kuća.

Prema statistici, promet nekretninama u Srpskoj za 2023. godinu bio je između 45-47 miliona KM, a od tog broja, tvrdi Petrović, oko 45 odsto su bili ljudi kojima je to bila prva nekretnina.

“Dakle, prema ovom zakonu, Republika Srpska bi se u korist ovih kategorija odrekla 22-24 miliona KM na godišnjem nivou”, pojašnjava Petrović za “Nezavisne”.

Ipak, u ovoj priči postoje i mišljenja da je građevinski sektor u određenom padu, te da građevinske firme zapravo lobiraju da se zakon usvoji, kako bi se ukinuti PDV prelio u džepove onih koji grade i koji prodaju stanove. Petrović ovo negira.

“Ovo nije direktna pomoć građevinskoj industriji i nikako ne treba da se shvati kao takvo nešto. Građevinska industrija, kao i svi u lancu, normalno plaća PDV na sve, kao i dosad. Ali ono što možemo reći jeste da bi ovo građevinskoj industriji bila indirektna podsticajna mjera i to isključivo na način što bi ljudi više kupovali nekretnine, odnosno više bi pravili nekretnine. Samo sa te strane”, tvrdi Petrović.

Mira Pekić, zamjenica predsjedavajućeg Komisije za finansije i budžet PD PS BiH, pozdravlja inicijativu i smatra da, ukoliko su namjere iskrene, ne postoji razlog da se ne podrže izmjene zakona.

Ipak, ona priči pristupa iz dva ugla.

Ako se, kaže, radi o predizbornom obećanju, onda treba izvršiti pritisak na ministra Amidžića odmah nakon izbora sa pitanjem zašto je obećano nešto što se ne može ispuniti. Drugi scenario, dodaje Pekićeva, jeste da se sve sprovede u djelo što je prije moguće, ali da se mora tačno definisati kako će građanima koji kupuju stan novac biti vraćen.

“Naravno, pravilnikom će se urediti sigurno i koja je kvadratura stanova, koja je gornja granica, jer ne možemo pustiti da neko kupi stan od 200 ili 300 kvadrata i da mu se vrati PDV. Evo, recimo, da to bude stan do 60 kvadrata, naravno tu bi se gledala i prosječna cijena po kvadratu, možda i broj ukućana i slično. Bilo bi dobro i da bude ograničena i cijena po kvadratu”, navodi Pekićeva za “Nezavisne novine”.

Nezavisne novine