Kalabuhov: Visoki predstavnik ne postoji, apsurdan proces protiv Dodika

– Dodika optužuju zbog nepoštovanja odluka koje je nametnula privatna persona koja nije visoki predstavnik i kao takva nema ovdje odgovarajućih kompetencija. Osim toga, predsjednik Republike predstavlja izbornu volju većine građana i njegovo suđenje po pitanju suprotstavljanja spoljnom diktatu je bukvalno kršenje Ustava Republike Srpske – istakao je ruski ambasador u intervjuu Srni.

Na pitanje postoji li mehanizam kojim bi bila osporena funkcija Kristijana Šmita, imajući u vidu činjenice da je stvorio dodatne probleme u BiH jer je bez rezolucije Savjeta bezbjednosti UN na mjestu visokog predstavnika, Kalabuhov je naveo da, za sada, sa pravne tačke gledišta, visoki predstavnik u BiH ne postoji i njegova funkcija je prazna.

– U postojećim pravnim dokumentima od Dejtona, pa sve do konferencija Savjeta za sprovođenje mira /PIK/, uključujući Bonsku konferenciju 1997. godine ne pominju se nikakva ograničenja niti pravni mehanizmi smjene visokog predstavnika sa njegove funkcije. Podrazumijeva se da se to može uraditi konsenzusnom odlukom svih članica PIK-a – rekao je ruski ambasador.

SAVЈET BEZBЈEDNOSTI ЈEDINI MOŽE ODGOVORITI NA UZURPACIЈU VLASTI U BiH

Kalabuhov je ocijenio da u BiH postoji slučaj bukvalne samozvane uzurpacije vlasti.

– Uzimajući u obzir da su se sve kritične situacije temeljno razmatrale preko zvaničnih izvještaja u Savjetu bezbjednosti UN, uključujući izveštaje samog visokog predstavnika, mislim da je Savjet bezbjednosti jedinstvena institucija koja može dati odgovor na novonastalu situaciju – naveo je ruski ambasador.

Međutim, ukazao je Kalabuhov, problem je što predstavnici kolektivnog Zapada bezočno guraju svoje interese u ovom tijelu, ignorišući pravne norme.

Na pitanje da li Kancelarija visokog predstavnika /OHR/ opravdava svoje postojanje u BiH, nakon što je od osnivanja pokazala pristrasnost u donošenju mnogih odluka, ruski ambasador je rekao da je stav Ruske Federacije po tom pitanju odavno poznat.

– Sa naše tačke gledišta procedure imenovanja visokog predstavnika bile su prekršene više puta. Prvo, kandidatura Kristijana Šmita nije bila usaglašena konsenzusom u Upravnom odboru PIK-a kao što je bilo 25 godina, niti bila prihvaćena od sva tri konstitutivna naroda BiH – pojasnio je Kalbuhov.

Drugo, napomenuo je ruski ambasador, postoji i kontradiktornost sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, dok kandidatura Šmita nije ni odobrena rezolucijom Savjeta bezbjednosti, koji je članom sedam Povelje UN zadužen za nadgledanje situacije u BiH.

Kalabuhov je podsjetio da je ovakvo tumačenje bilo potvrđeno više puta čak i od samog Upravnog odbora PIK-a u kominikeu 26. novembra 2021. godine, kao i u rezoluciji Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope 234 /2002/, u kojoj Evropljani nedvosmisleno priznaju da visoki predstavnik mora da bude odobren od Savjeta bezbjednosti UN.

– Relevantna rezolucija ponuđena od Rusije i Kine 22. jula 2021. godine bila je bahato odbijena od zapadnih članica PIK-a i od tog trenutka funkcija visokog predstavnika ostaje upražnjena, dok sam PIK radi potpuno nelegitimno kao grupa pojedinih ambasadora koji nemaju prava da savjetuju, a kamoli da nameću nešto narodima BiH – naglasio je ruski ambasador.

DEЈTON – OSNOV RAZVOЈA BiH

Osvrćući se na nasrtaje Zapada da izvrši reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao garanta mira, Kalabuhov je istakao da Rusija polazi od toga da je ovaj dokument osnov razvoja BiH kao zemlje tri ravnopravna naroda i dva entiteta.

– Budućnost je u rukama samih državljana BiH – poručio je Kalabuhov.

On je podsjetio da Dejtonski sporazum ima dugu istoriju ne samo u smislu izrade teksta, već i njegovih tumačenja.

– U tom smislu vrlo je slikovito da trenutno u BiH ne postoji zvaničan prevod Dejtona, uključujući i sam Ustav zemlje na jezik bilo kojeg od tri naroda – autentičan Dejton je verifikovan samo na engleskom – istakao je Kalabuhov.

( izvor: RTRS, foto: Borislav Ždrinja)