Klimatske promjene ugrožavaju pčelarsku proizvodnju

Klimatske promjene sve više utiču na različite oblasti poljoprivredne proizvodnje. Za sada, najviše negativnih posljedica vidljivo je u pčelarstvu. Kako se prilagoditi novim trendovima i zadržati dostignuti nivo proizvodnje meda?

Pčelari su odgovor potražili na stručnom savjetovanju “Klimatski pametno pčelarstvo” održanom u Novoj Topoli kod Gradiške.

Tradicionalan način pčelarenja prisutan kod većine pčelara u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, sve više postaje stvar prošlosti. Prinosi meda su sve manji.

– Kako ćemo se vratiti normalnim količinama, mislim da još ne znamo. Vrca se, mada je sve manje i manje meda a sve više i više bolesti pčela – navela je Mara Mitrić, pčelar iz Srpca.

– Sad čovjek pčelar treba da bude pravi umjetnik da pčelari. Sad su nove metode i novi sistemi koje moramo upotrebljavati da bi se moglo pčelariti – dodao je Predrag Trninić, pčelar iz Nove Topole.

Nove metode i sistemi pčelarenja posljedica su globalnog zagrijavanja kojem se moraju prilagoditi prvenstveno pčelari a potom i pčele,, kažu stručnjaci, jer je temperatura globalno na našim prostorima veća za 2,4 stepena Celzijusa.

– To sad nije isto da se gleda da li je temperatura vani 18 ili 20 stepeni. To se mora gledati kao ekvivalent povećanja ljudske temperature sa 36,5 na nekih 38 i mada smo mi bolesni, još uvijek stignemo funkcionisati i tako se nažalost dešava i sa našom planetom Zemljom koja je bolesna – pojasnio je Zlatko Tomljanović, šef Odjeljenja za savjetovanje u pčelarstvu Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

Na području Gradiške, Laktaša i Srpca gdje djeluje Poljoprivredni klaster GLS, registrovano je više od 400 pčelara sa preko 12.000 pčelinjih društava, koji proizvode oko trećinu ukupnih količina meda u Srpskoj.

RTRS