Koliko je u praksi primjenljiva zaštita na radu u Srpskoj?
Iako normativno uređena zaštita na radu nerijetko nije primjenljiva u praksi. Sindikati se zalažu za veće i kvalitetnije kontrole inspektora, izmjene zakonskih propisa i povećanje kazni. Od velike koristi su i sve češći sistematski ljekarski pregledi, naročito za radnike sa povećanim rizikom od povreda.
O tome se danas govorilo na panel diskusiji u Banji Vrućici koju je organizovao Savez sindikata Republike Srpske. Više od 12 povreda na radu sa smrtnim ishodom u ovoj godini, podatak je koji zabrinjava i opominje.
Najviše u građevinarstvu, drvnoj i prerađivačkoj industriji, gdje se zaštita na radu i najmanje poštuje.
– Nažalost moram reći da sve više dolaze i strani radnici koji nisu dovoljno obučeni, ne poznaju ni naše propise, imaju jezičke i kulturne barijere – rekao je Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Srpske. Zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika normativno je uređena.
Obaveza poslodavaca je da vrše periodične sistematske preglede, dok su godišnji neophodni tamo gdje su povećani rizici od povreda na radu.
– U zadnjih godinu dana i kod radnih mjesta koja nisu sa povećanim rizikom našli smo neke i maligne tvorevine koje smo uputili na dalju dijagnostiku, a da ne kažemo o nekim laboratorijskim parametrima, povećanju vrijednosti šećera u krvi, koja je najčešća, povećanju krvnog pritiska, promjenama u EKG-u – navodi Vladimir Šormaz, načelnik Službe medicine rada u Zavodu za medicinu rada i sporta.
Republika Srpska usvojila je prije četiri godine Strategiju zaštite na radu. U izradi je novi dokument, a nisu provedene ni odredbe iz postojećeg. Još ne postoji ni centralni registar povreda na radu.
U cilju prevencije sindikati predlažu mjere.
– Veća i kvalitetnija kontrola inspektora, povećanje broja inspektora, izmjene zakonskih propisa, povećanje kazni i naravno stalni i kontinuirani rad na povećanju svijesti radnika i poslodavca – dodao je Stanković.
U tom procesu mogli bismo da slijedimo primjer Srbije, gdje su kao prvi korak u zaštiti na radu definisana radna mjesta s povećanim rizikom. Mnoga njihova rješenja mogla bi biti primjenljiva i kod nas.
– Utvrdili smo licenciranje stručnjaka za bezbjednost i zdravlje na radu, dali šire ingerencije Inspektoratu rada posebno na gradilištima gdje sad mogu da obustavljaju radove – ističe Saša Dimitrijević, stručni saradnik u Ujedinjenim granskim sindikatima “Nezavisnost” iz Srbije.
Rečeno je i da se o Zaštiti na radu nedovoljno govori i u medijima jer se, kako kažu panelisti, govori samo kada se desi nesreća ili prilikom rada na otvorenom u ekstremnim klimatskim uslovima. Tu praksu treba poboljšati. Ustavno pravo svakog radnika je zaštita na radu, a mediji mogu na pozitivan način da utiču na primjenu osnovnih zakonskih odredbi.
RTRS