Ljepojević: Srbi su nepravedno optuženi da su agresori i zločinci, a istina je najjače oružje

U Kozarskoj Dubici večeras je promovisana knjiga Milana Ljepojevića “Istina o genocidu i zločinima” koja na potresan i dokumentovan način govori o stradanju Srba u 20. vijeku.

U izjavi novinarima, Ljepojević je rekao da je srpskom narodu potrebna istina o genocidu koji je izvršen nad srpskim narodom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine i događajima koji su se desili u 20 vijeku.

“Jako je ružno slušati o tome da smo mi agresori i da smo genocidni jer ja navodim svoju porodicu koja je žrtva tog genocida i zločina”, rekao je Ljepojević.

On je podsjetio na akciju “Oluja” u Hrvatskoj u kojoj je ubijeno oko 2,5 hiljade, a protjerano 250.000 Srba 1995. godine.

“A mi smo optuženi u Hrvatskoj za agresiju i tako je to i u Srebrenici i drugim mjestima. Mislim da svi moramo da se mobilišemo i borimo za istinu, jer je istina naše najjače oružje. Ni jedno drugo oružje osim istine nam ne treba”, istakao je Ljepojević.

On je istakao da knjiga “Istina o genocidu i zločinima” govori i o djeci koja su ubijena u tri logora u NDH, Jastrebarsko, Sisak i Jasenovac.

“To je moja 11 knjiga i posebno sam ponosan na nju zato što ta knjiga daje odgovor na svakodnevne napade koje ja, kao čovjek rođen ispod Kozare, slušam, da su Srbi genocidan narod i da su agresori. Moja porodica je u ratu od 1941. do 1945. ne prepolovljena već je na stratištima jasenovačkim nje nestalo oko 70 odsto”, rekao je Ljepojević.

On je istakao da je neophodno njegovati kulturu sjećanje da bi srpski narod bio svjestan šta mu se desilo.

“Ima još puno ljudi koji žele da pokažu i dokažu taj zločin u Drugom svjetskom ratu, a ja sam se odlučio za spisak od 8.030 imena ubijene djece do 14 godina sa područja BiH i došao sam do mnogih interesantnih podataka koji su i teški i tragični, a jedan je da je 6.130 djece iz opština takozvane bosanske Krajine, a od toga 5.500 iz opština Kozarska Dubica i Gradiška”, naveo je Ljepojević.

On je istakao da je njegov osnovni motiv bio da dođe do istine o događajima koji su se desili na ovim prostorima, da se to zlo nikad ne bi ponovilo.

“Zlo ne želi niko svojoj porodici, svaki normalan čovjek i to je sigurno ubjedljiva većina ljudi. Siguran sam da cijela slobodarska Republika Srpska to ne želi kao i cijeli srpski narod. Srbi su nepravedno optuženi da su agresori i zločinci, a oni su u dva svjetska rata bili na strani pobjednika, dok su muslimani i Hrvati bili na strani poraženih”, ističe Ljepojević.

Podsjetio je da je Velika Britanija 2015. godine pokrenula zvaničnu inicijativu u Savjetu bezbjednosti da Republika Srpska bude osuđena za genocid.

“Za genocid nije osuđena ni nacistička Njemačka koja je bila fabrika smrti. Njemci su po broju žrtava naveći zločinci, a ustaše su najbrutalniji”, rekao je Ljepojević.

Promociju su u velikoj sali Skupštine opštine Kozarska Dubica organizovali JP Centar za informisanje i kulturu i Narodna biblioteka Kozarska Dubica.

“Promocija ovog romana je izuzetno značajna za potkozarski narod jer svi znamo da su Jasenovac i Donja Gradina rana koja neće zarasti nikad. Tu se desio monstruozan zločin velikih razmjera pod uticajem jedne mračne ideologije i samim tim njegovanje kulture sjećanja je jako značajno zbog prenošenja na buduće generacije kako se sve to nikada ne bi ponovilo”, rekla je Dijana Kondić, direktor Centra za informisanje i kulturu.

” Drago mi je što smo zajednički organizovali promociju ovog djela koje obrađuje temu o kojoj treba da govorimo stalno a sudeći po punoj sali večeras, jasno je da ova tematika interesuje  narod i treba da pričamo o njoj”, izjavila je Danijela Balaban, direktor Narodne biblioteke.

Na promociji u Kozarskoj Dubici o knjizi su pored autora, govorili i recenzenti Saša Mićin i Milan Blagojević, a događaju su prisustvovali i iguman manastira Moštanica Sergije, ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić, narodni poslanik i predsjednik Narodne partije Srpske Darko Banjac, načelnik opštine Kozarska Dubica Radenko Reljić i predsjednik SO Vladimir Rokić, drugi zvaničnici, gosti i građani.