Nadničarima radni staž i zdravstveno osiguranje, dnevnice preko banke
Izvođenje nadničara iz sive ekonomije i stavljanje ih u legalan okvir neće biti jednostavan zadatak ni za najamnike, a ni za same nadničare.
Benefiti za radnike
Uvođenje “radnog angažovanja van radnog odnosa” u narodu prepoznatljivo kao nadničenje, odnosiće se na brojne oblasti. Od muzičara koji izvode vikend svirke, do konobara koji su ispomoć na svadbama, berača malina, krastavaca, jabuka i drugih poslova na polju.
Radnicima konkretno ovaj zakon donosi nekoliko koristi u odnosu na dosadašnju praksu sezonskog rada, koji se u velikoj mjeri obavljao “na crno”. Nadničari od sada moraju da budu prijavljeni Poreskoj upravi, što znači da se na njihu dnevnu naknadu plaćaju porezi i doprinosi, čime stiču pravi na penzijsko i invalidsko osiguranje.
Pored toga propisana je minimalna dnevna zarada od 30 KM i maksimalna od 150. Istovremeno, zakon donosi pogodnost za lica koja su prijavljena na evidenciju nezaposlenih. Po ovom osnovu sezonski ili privremeni rad ne dovodi do brisanja sa biroa, niti gubitka novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. To znači da radnici mogu prihvatiti kratkotrajne poslove i dodatnu zaradu, a da pri tome ne izgube status nezaposlenog
Zakon predviđa određena ograničenja kada je u pitanju angažman radnika bez klasičnog ugovora u radu. Dozvoljen je angažman do 120 dana godišnje za sezonske poslove i do 60 dana godišnje za druge privremene poslove.
“Radnici žele pare odmah”
Na terenu situacija neće biti laka, barem kada su poljoprivrednici u pitanju. Ko će doći da radi za dnevnicu, a čekati isplatu 10 dana, pita Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije”.
“Morate da shvatite da je inače problem sa nedostatkom te radne snage. Nisam protiv nameta i poreza, državi treba plaćati. Ali, realno gledajući, po meni to nije u redu. Nije to samo platiti doprinose. Ako idu doprinosi, ta radna snaga mora da ide preko računa za radne sate. Ako idu radni sati preko računa, ko će doći da radi? Situacija je takva da ljudi koji dođu da rade, naveče kad krenu žele da im se daju pare. Ako napravite da to ide preko banke, ne možete svaki dan trčati u banku, niti je on voljan da trči u banku. Neće na račun, hoće u ruke. Dolazimo i do povjerenja ljudi. Moraš ga dovesti da radi 10 dana, pa poslije tih 10 dana da mu uplaćuješ pare na račun.
Radić ističe da se dnevnice neće smanjiti, ali će se angažovati manji broj ljudi.
“Čim angažuješ manji broj ljudi, odmah je za očekivati da bude manja proizvodnja. Ne možete ni ovako naći radnike da rade. Znali smo nekad preko Omladinske zadruge nalaziti ljude da rade, ali ako idete preko njih neće ni oni džaba raditi”, kaže Radić.
Razlozi za donošenje zakona
Imajući u vidu izazove i kretanja na tržištu rada i prirodu sezonskih i drugih poslova privremenog karaktera, razmatrane su mogućnosti angažovanja sezonskih i drugih radnika bez zasnivanja radnog odnosa kada su potrebe posla kratkotrajnog, odnosno privremenog karaktera koji zahtijevaju trenutni radni angažman većeg broja lica, a koji već nisu obuhvaćeni postojećim modalitetima ugovora o radu i ugovora van radnog odnosa, koje poznaje pravni sistem Republike Srpske. Donošenje ovog posebnog zakona je u funkciji sprovođenja mjera na suzbijanju sive ekonomije i neformalnog zapošljavanja i uvođenje navedenog oblika radnog angažovanja u zakonske okvire. Siva ekonomija i neformalno zapošljavanje predstavljaju jedan od vodećih izazova sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona, naročito ukoliko posmatraju neregistrovane poslove (angažovanja na nekoliko sati dnevno, do nekoliko dana u toku sedmice) u oblasti poljoprivrede (sjetva, žetva i sl. poljoprivredne aktivnosti), turizma (turistički vodič, turistički pratilac, animator i sl.), ali i u oblasti uslužnih djelatnosti. Neprijavljena lica u ovim oblastima često ostaju uskraćena za osnovna radna prava, a koja se prvenstveno odnose na uplatu doprinosa i prava koja iz toga proizlaze, dok sa druge strane država ne uspijeva da naplati poreze i doprinose i ostaje uskraćena za prihode po osnovu obavljanja ovih djelatnosti”, navedeno je u prvoj verziji Prijedloga zakona.
Donošenjem zakona stvara se pravni okvir za pojednostavljeno radno angažovanje na pojedinim poslovima sezonskog i privremenog karaktera bez zasnivanja radnog odnosa. Naime, omogućavanjem ovog vida angažovanja stvoriće se pravni osnov za dodatno pojednostavljenje procedura prijave i odjave ovih lica u Poreskoj upravi.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u decembru Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera, ali on nije stupio na snagu jer ga vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić nije potpisala. Ona je zakon vratila u Narodnu skupštinu na ponovno odlučivanje, zajedno sa još dva zakona, kako bi se obavile dodatne konsultacije i unaprijedila predložena rješenja.
/autor: ATV, foto: Pexel/Wolfgang Weiser/