Nasilje nad ženama najzastupljeniji oblik ugrožavanja osnovnih ljudskih prava

Fizičke povrede su vidljive ali niko ne vidi posljedice koje nasilje ostavlja na mentalno zdravlje žrtve nasilja u porodici i njenih bližnjih, zato ne smije postojati tolerancija za nasilno ponašanje i važno je da kao društvo preduzimamo mjere i radnje u cilju suzbijanja  negativnih posljedica nasilja, ali i na procesuiranju nasilnika, kao i pružanju pomoći i podrške žrtvama nasilja u porodici, poručila je Dijana Kondić direktor “Centra za informisanje i kulturu” povodom Međunaridnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 25. novembra.

Ona je dodala da će mediji koji posluju u okviru Centra za informisanje nastojati što više govoriti o ovoj temi kako bi dali svoj doprinos u suzbijanju nasilja nad ženama.

“Nasilje nad ženama je tema o kojoj se ne govori dovoljno u našem okruženju, zbog toga mi kao medijski radnici želimo žrtvama nasilja pokazati da nisu same, a sugrađanima skrenuti pažnju da više pažnje obraćaju na nasilje. Svako nasilje treba prijaviti i u svakom pogledu biti podrška žrtvama koje trpe nasilje. Biti žrtva nasilja nije sramota, sramota je oglušiti se na nasilje i ćutati. Udruženo ova društvena anomalija može biti suzbijena,”, navela je Kondićeva i dodala da je nasilje nad ženama najzastupljeniji  oblik ugrožavanja osnovnih ljudskih prava, te predstavlja ozbiljan društveni problem čijem se rješavanju mora pristupati odlučno i sistemski.

Za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama proglašen je 25. novembar. Taj datum su potvrdile i UN rezolucijom iz 1999. godine.