Neizbježno podizanje praga za penzionisanje?
Ukoliko starosna granica za odlazak u penziju bude povećana sa 65 na 67 godina u toku ove godine, ta pravila neće odmah biti primjenjivana od iduće godine, već će uslijediti period prilagođavanja.
Rekao je to za “Glasu Srpske” direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS Mladen Milić povodom sve učestalijih priča da će u Republici Srpskoj, između ostalog, i zbog nedostatka radnog kadra, biti povećana starosna granica za odlazak u penziju.
Osim toga gorući problem je i taj što je broj radnika i penzionera u Srpskoj skoro pa izjednačen, zbog čega nadležni apeluju na izmjene postojeće regulative.
Prema prijedlogu programa rada Narodne skupštine RS za ovu godinu poslanici bi u četvrtom kvartalu ove godine trebalo da glasaju o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
To znači da se već uveliko radi na izmjeni postojeće regulative.
– Analize će pokazati kako i šta dalje. Takva praksa je i u okruženju, gdje penzijski fondovi računaju i raspravljaju o ovome, tako da ćemo i mi biti prinuđeni da tako nešto radimo – kazao je Milić i dodao da će glavna tema susreta direktora penzijskih fondova, koji će biti održan početkom juna u Sarajevu, a čiji je domaćin ove godine Federalni zavod PIO/MIO, biti izazovi u penzijskim sistemima u budućnosti.
Naveo je i da ako bude odlučeno da ove godine granica bude povećana sa 65 na 67 godina ta pravila neće odmah biti primjenjivana od iduće godine.
– Uslijediće neki prelazni period prilagođavanja od tri do pet godina. U penzijskim sistemima se ništa ne radi preko noći. Kada je u pitanju starosna granica, uvijek je tu i taj prelazni period, koji se povećava svake godine za nekoliko mjeseci – poručio je Milić.
Odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisani su uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju u pogledu godina života i staža osiguranja, pri čemu se starosna granica povećavala za četiri mjeseca svake godine.
– Pravo na starosnu penziju u 2025. godini ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, pri čemu osiguranik, koji nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu penziju sa navršenih 60 godina života i 40 godina penzijskog staža – pojasnili su u Fondu PIO.
Prema prelaznim odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju RS, žena osiguranik ima pravo na starosnu penziju kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.
Raste broj korisnika
Iz Fonda PIO navode i da je tokom 2024. godine nastavljen pozitivan trend poboljšanja strukture korisnika prava, u smislu da se od 16.225 ostvarenih prava 72,63 odsto odnosi na starosne, 18,7 odsto na porodične i 8,64 procenta na invalidske penzije.
– Za razliku od strukture ostvarenih prava, gdje u kontinuitetu pozitivan trend, kada je u pitanju broj korisnika postoji negativan trend. Tokom prošle godine zabilježeno je 5.777 ili 2,03 odsto više korisnika prava u odnosu na 2023. godinu. To je procentualno najveće povećanje u posljednjih pet godina, s tim da već duži niz godina Republika Srpska ima trend rasta broja korisnika prava iz godine u godinu – poručuju iz Fonda PIO.
/Glas Srpske/