Od 1. januara cijene struje zavise od opsega potrošnje

Domaćinstva će tako za utrošenih do 500 kilovat-časova električne energije plaćati 0,0544 KM, ona koja potroše od 501 do 1.500 kWh plaćaće 0,0914 KM, a za potrošnju višu od 1.500 kWh plaćaće 0,2013 KM.

Komisija je saopštila da je ovo odobrila na osnovu zahtjeva javnog snabdjevača, a u skladu sa tarifnim sistemom za prodaju električne energije i korišćenje distributivne mreže.

Napomenuli su da će krajnji kupci koji imaju izuzetno malu mjesečnu potrošnju do 200 kWh imati povećanje ukupnog računa za struju, kao posljedicu povećanog učešća fiksnog dijela u ukupnom računu.

Tu se, kako su istakli, prije svega radi o stambenim objektima u kojima se uglavnom ne boravi, a kroz taj fiksni dio oni nadoknađuju dio troškova koji operator distributivnog sistema ima, s obzirom da je dužan da im obezbijedi distributivni kapacitet u svakom momentu, bez obzira na ostvarenu potrošnju električne energije i vrijeme boravka u objektu.

Istakli su i da za male komercijalne kupce iz 2. tarifne grupe kategorija “ostala potrošnja”, u koju spadaju mali preduzetnici, zanatlije i slično, cijena struje ostaje ista odnosno ne primjenjuju se različite cijene za različite opsege.

– Vodeći računa o obavezi ukidanja unakrsnih subvencija, cijena energije za male kupce iz 2. i 3. tarifne grupe “Ostale potrošnje” – smanjena je sa 0,1006 KM/kWh, kako je utvrđena u prethodnom tarifnom postupku 2016. godine, na 0,0952 KM/kWh”, navodi se u saopštenju.

RERS pojašnjava da je od 29. aprila do 3. maja primila zahtjeve operatora distributivnih sistema iz sastava Mješovitog holdinga Elektroprivreda Republike Srpske – Matično preduzeće Trebinje za utvrđivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema u Republici Srpskoj, a 8. decembra zahtjev javnog snabdjevača ERS za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje.

Operatori distributivnih sistema zahtijevali su povećanje ukupnog potrebnog prihoda zbog povećanja troškova poslovne aktivnosti – amortizacije, troškova rada i održavanja, distributivnih gubitaka zbog rasta cijene struje, povećanja troškova korišćenja prenosne mreže i zahtijevanog povećanja povrata na kapital.

Ukupno zahtijevani potreban prihod svih operatora distributivnih sistema iznosio je 358.418.740 KM, umjesto prethodno odobrenog u 2016. godini kada je iznosio 205.989.925 KM.

Јavni snabdjevač zahtijevao je promjenu cijene nabavke električne energije sa 0,057 KM/kWh, koliko je utvrđeno 2016. godine, na 0,0643 KM/kWh, navodi se u saopštenju.

Nakon sprovedenog tarifnog postupka po zahtjevima operatora distributivnih sistema i razmatranja zahtjeva javnog snabdjevača Regulatorna komisija je odobrila potrebne prihode operatora distributivnih sistema i donijela odluke o utvrđivanju tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema u Srpskoj i o odobravanju tarifnih stavova za javno snabdijevanje strujom.

Naveli su da će se odluke komisije primjenjivati od 1. januara naredne godine za električnu energiju utrošenu u januaru.

Operatorima distributivnih sistema odobreno je povećanje ukupnog potrebnog prihoda od 81.228.087 KM umjesto zahtijevanog povećanja od 152.428.815 KM, od čega se povećanje od 48.158.661 KM odnosi na poslovne aktivnosti operatora distributivnog sistema, a preostali dio povećanja od 33.069.426 KM na troškove distributivnih gubitaka i troškove korišćenja prenosne mreže.

Јavnom snabdjevaču je odobrena cijena nabavke električne energije od 0,0643 KM/kWh, koja je jednaka regulisanoj cijeni proizvodnje struje na pragu elektrana, koje, na osnovu odluke Vlade Republike Srpske, imaju obavezu pružanja javne usluge proizvodnje za potrebe kupaca u javnom snabdijevanju i koja je zasnovana na rješenjima Regulatorne komisije o utvrđivanju cijena na pragu elektrane iz 2016. godine.

To se odnosi na Rudnik i termoelektranu “Gacko”, “Hidroelektrane na Trebišnjici”, “Hidroelektrane na Drini” , “Hidroelektrane na Vrbasu” i RiTE “Ugljevik”.

U saopštenju se ističe da je u prethodnom periodu javni snabdjevač primjenjivao cijenu nabavke električne energije od 0,0570 KM/kWh, koja je bila jednaka prosječnoj ponderisanoj cijeni na pragu elektrana koje rade u sistemu javne usluge dobijenoj uz umanjenje za prihod od ostalih kupaca koji nisu u javnom snabdijevanju, odnosno bila je niža od cijene koštanja.

U skladu sa tarifnim sistemom, svi kupci će prvih utrošenih 500 kWh električne energije plaćati po cijeni za prvi opseg, narednih utrošenih 1.000 kWh po cijeni za drugi opseg, a preostalu utrošenu električnu energiju po cijeni za treći opseg.

RERS u saopštenju ukazuje na specifičnost obračuna, kako zbog uvedenih različitih cijena u zavisnosti od obima potrošnje, tako i zbog postojanja fiksnog dijela računa koji se odnosi na obračunsku snagu, kroz koji se nadoknađuje jedan dio troškova operatora distributivnog sistema, koji su po svojoj prirodi većinskim dijelom fiksni i ne zavise od utrošene električne energije, kao i zbog mjernog mjesta, koji se odnosi na uslugu javnog snabdjevača.

/RTRS/