“Oluja” – Zločin koji traje i danas

Za prognane Krajišnike – Oluja je zločin koji traje i danas.

Udruženja izbjeglih i raseljenih podsjećaju da je u toj akciji protjerano više od 250.000 Srba iz Republike Srpske Krajine, 1.856 je ubijeno, a više od 830 i dalje se vode kao nestali.

Početak svakog avgusta u srcima Krajišnika budi teška sjećanja na dane kada su protjerani sa vjekovnih ognjišta i u izbjegličkoj koloni krenuli u neizvjesnost. Među njima je bio i Milan Drča.

– Sa malom djecom, ja sam u svojoj ladi, odnosno nas četvoro je putovalo ne znam koliko  dana i noći, bez vode, bez svega… Bolje da se i ne sjećam toga, ali sve smo to preživjeli – istakao je Drča.

“Oluji” je prethodio čitav niz akcija i zločina u kojima su Srbi ubijani i protjerivani, iako je Republika Srpska Krajina bila područje pod zaštitom Ujedinjenih nacija, podsjećaju predstavnici izbjegličkih udruženja. Srbi su ubijani čak i u izbjegličkim kolonama.

– Za zločine u “Oluji” i poslije “Oluje” niko nikad nije odgovarao, iako su hrvatski generali Mladen Markač i Ante Gotovina osuđeni prvostepenom haškom presudom – Markač na 18, a Gotovina na 24 godina zatvora – oni su u drugostepenoj presudi oslobođeni – podsjeća Nenad Abramović, predsjednik Udruženja izbjeglih, raseljenih i doseljenih lica “Zavičaj”.

Ključni problem protjeranih je, kažu, uporno i kontinuirano kršenje njihovih osnovnih ljudskih prava u Hrvatskoj, koje traje 26 godina. Traže zaustavljanje projekta otimanja privatnog vlasništva Srba iz Hrvatske kroz proces izrade novih zemljišnih knjiga i hitno rješavanje problema, među kojima su politička i ekonomska održivost povratka i bezbjednost povratnika.

– Tražimo takođe sve neisplaćene a zarađene penzije i puno priznavanje i potpunu konvalidaciju radnog staža. Tražimo i povratak i obnovu kuća i privatne imovine i nadoknadu štete za opljačkanu pokretnu i nepokretnu imovinu, te povratak stanova i stanarskih prava u urbanim dijelovima Hrvatske koji su oteti i omogućavanje otkupa tih stanova – kaže Milan Žunić, predsjednik Koordinacije udruženja izbjeglih i raseljenih u Republici Srbiji.

U rješavanju problema izbjegli i raseljeni traže i pomoć Srbije, od koje očekuju i nastavak programa stambenog zbrinjavanja, usvajanje rezolucije o osudi genocida na srpskim narodom u NDH, procesuiranje zločina nad Srbima i zaštitu krajiške kulture.

/RTRS/