Potrebna sredstva za završnu fazu obnove pravoslavnog hrama “Svetog Proroka Ilije” u Mlaki 

Pravoslavni hram “Svetog Proroka Ilije” u Mlaki u kome su brojni Dubičani odvedeni i živi zapaljeni nakon ofanzive na Kozari 1942. godine, u završnoj je fazi obnove. Kako bi ova svetinja ponovo bila saborno mjesto pravoslavnih vjernika neophodna su znatna finansijska sredstva i zalaganje svih koji su u mogućnosti da pomognu da se ovaj hram obnovi. Preduzetnik Zoran Sinkić iz Kozarske Dubice pokrenuo je akciju i uputio apel svima koji su u mogućnosti da se uključe u obnovu ovog vjerskog objekta. Sinkić, koji je već duže vrijeme posvećen prikupljanju i objedinjavanju istorijskih podataka o opštini Kozarska Dubica, finansirao je štampanje proširenog izdanja knjige “Memoari prote Slavka Vujasinovića” za sve završne razrede osnovnih škola sa područja opštine, kao i izgradnju spomenika precima čuvenog dubičkog prote.
“Zahvaljujući  poznanstvu sa Njegovim preosveštenstvom vladikom pakračko-slavonskim Jovanom Ćulibrkom, neumornim pastirom naše crkve i svoga naroda, koji čini nadljudske napore da se svetinje eparhije pakračko-slavonske obnove i da se zvona opet čuju u obnovljenim hramovima, dobio sam blagoslov da sve ljude dobre volje hrišćanski zamolim da zajedno pomognemo”, rekao je Sinkić. On je podsjetio da se prije tri mjeseca sastao sa vladikom Jovanom u Jasenovcu i tom prilikom ga pitao kako može pomoći. “Njegovo preosveštenstvo mi je tada rekao da pomognem oslikavanje crkve što sam i učinio. Veoma sam ponosan jer sam baš toj crkvi pomogao na takav način. Takođe, želio bih jednog dana biti kum toj crkvi”, rekao je Sinkić.
On je dodao da je Dubičanin Blagoja Đukić, paroh-jerej, preuzeo parohiju u Virovitici, gdje ga čekaju mnoge obnove pravoslavnih svetinja.
“Preuzimanjem ove parohije preuzeta je i obaveza da se pomaže preostalom pravoslavnom stanovništvu u tom dijelu Republike Hrvatske. Nadamo se da će u tom radu paroh Đukić imati i našu podršku jer kakvi smo danas, takvi cemo biti do vijeka”, istakao je Sinkić i napomenuo da su nekada Virovitica i Dubica bili dugogodišnji bratski gradovi, jer su u ljeto 1942. brojna djece sa Kozare odvedeno u taj kraj, gdje su ih naši ljudi primili u svoje kuće i roditeljski pomagali.
“Tamo je, nažalost, i stradalo od ustaša 69  djece, što se ne smije zaboraviti. Ranije se svake godine obilježavao Dan sjećanja na tu stradalu djecu i obilježavaće se i u buduće u novoj parohiji. Pomozimo svi zajedno, koliko ko može, da se odužimo žrtvama i da njihove duše nađu svoj mir”, rekao je Sinkić.
On je rekao da svi koji žele pomoći mogu da mu se obrate lično ili eparhiji pakračko-slavonskoj, te da će svaka pomoć biti javno dokumentovana.

“Čitajući stare knjige, pisane prije 120 i više godina, vidio sam kada su Dubičani poslije odlaska Osmanlija i dolaskom Austrougara tražili sebi „nebeski svod“, kako bi imali gdje Bogu da se pomole, da su među prvima pomogla naša braća i sestre iz Jasenovca, Daruvara, Pakraca, Zagreba i ostalih mjesta blizu našeg grada. Bila je to nesebična pomoć braći u nevolji, u namjeri da imaju mjesto gdje se mogu sastati i Bogu pomoliti. “Krajeugaoni“ kamen temeljac naše crkve “Svetog Petra i Pavla” osvećen je 30. aprila1895. godine, a već u septembru crkva je bila i osveštana”, rekao je Sinkić i dodao da to ne bi bilo moguće u teškim vremenima bez pomoći našeg naroda koji je to želio.
“Danas naš manastir u Jasenovcu, najvećem stratištu srpskog naroda, okuplja naš narod i sveštenstvo da se digne iz pepela i da zajedno obnovimo naše svetinje. Naše crkve u Hrvatskoj i danas su opustošene, razrušene, sa malo naroda i traže od nas pravoslavne braće i sestara da im priđemo i pomognemo”, istakao je Sinkić i podsjetio na riječi Patrijarha Pavla: “Obavezni smo i u najtežoj situaciji da postupamo kao ljudi i nema tog interesa, ni nacionalnog ni pojedinačnog, koji bi nam mogao biti izgovor da ne budemo neljudi”.

Selo Mlaka je bilo u Drugom svjetskom ratu sabirni centar logora Jasenovac za žene i djecu sa Kozare. Dnevno je od gladi, vrućine i drugih bolesti umiralo više od tridesetoro djece. U selu Mlaka, udaljenom 12 kilometara od Jasenovca, prije Drugog svjetskog rata živjelo je više od 1.000 stanovanika. Kompletno stanovništvo, među kojim i 250 djece, u proljeće 1942. godine, odvedeno je u logore. Iz Mlake Diana Budisavljević sa saradnicima spasavala je srpsku djecu. Prema istorijskim podacima iz 1857. godine Mlaka je imala skoro 1.000 stanovnika, 1948.godine imala je 231 stanovnika, a 2001. samo 30.

Hram “Svetog proroka Ilije” podignut je 1782. godine, a  devastiran je u ratu devedesetih. Njegova svetost patrijarh srpski Irinej osveštao je obnovljeni hram u Mlaki 22. aprila 2018. godine, a  oslikavanjem fresaka Rahilje, koja oplakuje svoju djecu i akcije “Diana Budisavljević” započelo je freskopisanje hrama.