“Prosvjeta”- Duhovni centar Srba

 U Sarajevu je na današnji dan 1902. godine, radi širenja prosvjete i nacionalne svijesti Srba u BiH, osnovano Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta”.
Prosvjeta” je imala veliki broj članova i donatora i raspolagala je znatnom imovinom.

Zahvaljujući pomoći “Prosvjete”, prve generacije srpskih đaka i studenata iz BiH masovnije su počele da se školuju prema tadašnjim evropskim standardima.

Društvo je otvorilo veliki broj čitaonica, štampalo mnogo popularnih knjiga radi prosvjećivanja naroda, a u Sarajevu je otvorilo veliku Centralnu biblioteku.

U “Prosvjeti” su bili aktivni mnogi značajni Srbi iz BiH, uključujući Aleksu Šantića, Petra Kočića, Vasilja i Šćepana Grđića, Đorđa Pejanovića, Peru Slijepčevića.

Bez obzira na turbulentne istorijske prilike, kada je rad Društva prekidan, 1914. tokom Prvog svjetskog rata i 1941. godine u doba okupacije i ustaške Nezavisne Države Hrvatske, zacrtane smjernice i ciljevi “Prosvjete”, sa nekim modifikacijama, uglavnom su ostajali isti.

“Prosvjeta” se uvijek bavila školovanjem omladine, kulturnim i prosvjetnim uzdizanjem srpskog i ostalih naroda BiH, osnivanjem biblioteka, izdavačkom djelatnošću i popularizacijom knjiga u narodu…

Godine 1990. godine, na Vidovdan, u sali Narodne i univerzitetske bibilioteke u sarajevskoj Vijećnici, “Prosvjetu” su obnovili intelektualaci predvođeni akademikom Vojislavom Maksimovićem.

Bez obzira na ratne uslove, društvo je, zahvaljujući entuzijazmu, Funkcionisalo tako što predsjednik i glavni odbor nastavljaju rad u foči, uz odbore na teritoriji Republike Srpske, kao i u Tuzli i Zenici.

Danas djeluju dvije “Prosvjete”, jedna u Sarajevu, i druga sa sjedištem u Istočnom Sarajevu sa odborima širom Republike Srpske.

Institut za intelektualno vlasništvo BiH donio je 2013. odluku kojom je proglasio Srpsko kulturno-prosvjetno društvo /SKPD/ “Prosvjeta”, sa sjedištem na Palama, za jedinog pravnog sljedbenika naziva i znaka ovog društva sa pravom korištenja u BiH.
/Srna/