Radio-televizija Kozarska Dubica učestvuje u kampanji “Dani medijske i informacione pismenosti”

Medijska pismenost podrazumjeva vještine pristupa medijima ali i razlučivanje kako doći do informacija koje tražimo.

Medijska pismenost, takođe, uključuje vještine kritičke analize i vrjednovanja medijskih sadržaja, te vještine stvaranja medijskih sadržaja i njihovo plasiranje u javnost.

Tim povodom RTV KD i “Dub Radio” dio su ove kampanje, kako bi doprinjeli podizanju svijesti o značaju medijske i informacione pismenosti kao i o sigurnosti na internetu.

“Sve ove vještine su nam potrebne kako bismo se medijima mogli služiti za svoje dobro i da bismo mogli iskoristilti pozitivne strane medija, ali s druge strane koriste nam da bismo se zaštitili od potencijalno negativnih uticaja medijam”, izjavila je Dijana Kondić direktor “Centra za informisanje i kulturu” govoreći

o sigurnosti na internetu, ali i uopšte o medijskoj pismenosti.

Stručnjaci ističu da bi trebalo s obrazovanjem o sigurnosti na internetu i uticaju medija započeti već od trenutka kada djeca počnu koristiti medije, tačnije već u predškolskoj dobi.

“Jako je značajno racionalno sagledavati medijske sadržaje. Pri tome značajnon je znati rasuditi ko plasira informaciju, gdje je plasira i ko je zvanični izvor informacija. S obzirom na masovnu upotrebu društvenih mreža, autor određene informacije može biti svako ali tačnost informacije mora biti potvrđena, odatle vreba opasnost od dezinformisanja putem interneta. U  prvoj dobi, kako bi se djeca zaštitila od negativnih sadržaja, jako je važna uloga roditelja. Poziv koji mi mediji često ponavljamo je da se roditelji uključe, da se zainteresiuju za to što njihova djeca slušaju, gledaju ili čitaju na internetu”, pojasnila je Kondićeva i dodala da su svi svjesni koliko mediji imaju veliki utjecaj u modernom društvu.

Ona je naglasila da u medijskom prostoru, što podrazumjeva i društvene mreže, ima dosta mjesta za razne zloupotrebe i promovisanje različitih interesa.

“Društvene mreže su nekontrolisan medijski prostor. Poseban problem je upravo zloupotreba ljudskih strahova, nesigurnosti, neizvjesnosti, situacije u kojoj nismo sigurni šta se događa, kako bismo trebali odreagovati, postupiti…. Tad često nastaje situacija da pojedinci i organizacije koriste  priliku da manipulišu i tako ostvaruju neke svoje interese”, rekla je Kondićeva.

 Kritičko razmišljanje jedno je od najvažnijih elemenata koje podrazumjeva medijska pismenost.

“Plasman poruka posredstvom medija dostupan je široj javnosti, stoga potrebno je da građani umiju uočiti razlike između mišljenja i činjenica. Na društvenim mrežama smo skloni reagovati, komentarisati, dijeliti objave koje se u momentu slažu s našim uvjerenjem i stavovima. Često u tim situacijama nam ne padne na pamet da ta priča ili tvrdnja možda nije istinita…  Uglavnom, u tim situaciji jako je važna medijska pismenost da bismo znali koliko je važno provjeriti izvor prije nego što podijelimo ili prenesemo dalje neku informaciju”, istakla je Kondićeva.

Ona je dodala da će se narednih dana putem medija koji posluju u okviru ovog Javnog preduzeća obraditi teme poput: ” Govor mržnje i šta on podrazumjeva”, “Šta je medijska pismenost”, ” Žene i informaciono-komunikacione tehnologije”, “Djeca i mediji”, “Sigurnost interneta”, “Koristi i štetnosti društvenih mreža”.