SPC obilježava Veliku subotu

Prema predanju, Hristos je na Veliku subotu tijelom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla. Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi. Hristos je prema vjerovanju Veliku subotu proveo u Hadu (podzemlju), zbog čega vjernici taj dan provode u molitvi i tišini.

U subotu po raspeću na Veliki petak, prema predanju, dođoše prvosveštenici i fariseji kod rimskog prokuratora Pontija Pilata da traže od njega da postavi stražu ispred Hristovog groba. Ovo su uradili zato što su se plašili da će neko od Hristovih učenika ukrasti njegovo tijelo, kako bi narod povjerovao da je Isus vaskrsao kao što je najavljivao.

– Poslije tri dana ustaću (Mt. 27, 63). Reče im Pilat: Imate stražu, idite utvrdite kako znate. A oni otivši utvrdiše grob sa stražom i zapečatiše kamen (Mt. 27, 65-66).

Јutrenje Velike subote u novije vrijeme ne služi se rano izjutra, već na Veliki petak uveče. Pred Hristovim grobom, uz kađenje i držanje svijeća, vrši se slika Hristovog pogreba.

Na Veliku subotu se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, kojom počinje Vaskrsenje.

Sve do čitanja Apostola sveštenik služi ovu liturgiju u crnoj odeždi, a potom oblači bijelu, jer su se u toku ove liturgije krštavali oglašeni (nekršteni), koji su se tokom cijelog Vaskršnjeg posta pripremali uzdržavanjem od hrane, molitvama i poukama za krštenje, koje se uvijek vrši u bijelim odeždama.

Јedino na ovoj liturgiji jevanđelje se ne čita sa amvona ili sa carskih dveri već na Hristovom grobu, jer je anđeo na grobu Gospodnjem objavio ženama mironosicama vijest o Hristovom vaskrsenju.

U Јerusalimu u hramu Groba Hristovog hrišćani svake godine na Veliku subotu prisustvuju čudotvornoj pojavi blagodatnog ognja.

U tom hramu u Svetoj zemlji već vijekovima jerusalimski patrijarh iznosi ugašeno kandilo koje čudesno pali blagodatni oganj i taj oganj prenosi na svijeće okupljenih hrišćana, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.

Svečanom Vaskršnjom liturgijom biće završeni dani žalosti i u nedjelju će početi praznik Vaskrs, Vaskrsenje Hristovo iz mrtvih i pobjeda života nad smrću.

Na Veliku subotu pravoslavni vjernici se spremaju za predstojeći Vaskrs, a u mnogim mjestima to je i dan kada se šaraju i boje vaskršnja jaja.

/RTRS/