Srpski jezik bori se za opstanak

Srpski jezik nalazi se u sličnim izazovima kao i neki drugi svjetski jezici s obzirom na veliku premoć takozvanih velikih svjetskih jezika kao što je na primjer engleski.

Svi drugi jezici suočeni su sa konstantnim prodiranjem ne samo riječi, nego i fraza i cijelih rečenica i poimanja gramatičke strukture drugog jezika.

Istakla je ovo za “Nezavisne novine” povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora Republike Srpske, dodajući da je u tom smislu srpski jezik sličan svim drugim današnjim jezicima koji se bore za svoj opstanak.

“Sa druge strane, srpski jezik ima svoje nezavisne probleme sa kojima se suočava, a to je sve manji broj govornika ili nedostatak časova srpskog jezika u školama”, navodi ona.

Kako ističe, danas se svi bavimo jezikom formalno, ali ne i suštinski.

“Zbog njegove stabilne strukture i funkcionisanja navikli smo na njega i ne posvećujemo mu dovoljno pažnje. S vremena na vrijeme bavimo se potpuno nevažnim stvarima koje ne ometaju ni na koji način niti strukturu, niti položaj srpskog jezika. Pridajemo im mnogo pažnje i time zanemarujemo sve druge stvari. Pomenuću samo jednu, s obzirom na to da su današnja djeca suočena sa savremenim svijetom i društvenim mrežama, tim pitanjima i opstanku jezika na mrežama i u dječjim glavama i u dječjoj komunikaciji ne posvećujemo dovoljno pažnje”, ističe Savićeva za “Nezavisne novine”.

Kada je u pitanju uvođenje srpskog jezika na sve fakultete, Savićeva ističe da to danas nije stvar mišljenja, nego prijeke potrebe.

“Međutim, isto tako ne treba zaboraviti da je potrebno revidirati nastavne planove i programe u osnovnim i srednjim školama, pogledati na koji se to način uči srpski jezik, da li je to adekvatan način današnjem vremenu, da li proizlaze poželjni rezultati iz tog proučavanja, da li na fakultetima treba da se nastavlja učenje iz osnovne i srednje škole ili da to bude nešto potpuno drugo kao što je, recimo, komunikacija ili javni nastupi”, objašnjava ona dodajući da ništa, pa ni tako važnu stvar, ne treba uvoditi napamet, nego prije toga dobro istražiti sve moguće prednosti, ali i mane.

Kako ističe, Udruženje lektora, na čijem je čelu, usko sarađuje sa svim institucijama u Srpskoj koje se bave pitanjima jezika, a spremni su ne samo podržati, već i pomoći svima prilikom realizacije inicijativa koje pomažu očuvanju i zaštiti srpskog jezika.

/Glas Srpske/