U Savjetu bezbjednosti potvrđeni stavovi Srpske: Stranom intervencionizmu odzvonilo
Stavovi koji su se čuli u Njujorku jasno pokazuju kojim putem BiH treba da ide. Odnosno na koji put treba da se vrati. Put unutrašnjeg dijaloga, konsenzusa i poštovanja Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma. A taj put ne podrazumijeva nelegitimnog Kristijana Šmita i njegovo autokratsko djelovanje.
Ono na šta je Republika Srpska godinama upozoravala, nikad jasnije potvrđeno je sada i u Savjetu bezbjednosti. Kristijan Šmit doveo je BiH u potpuno bezakonje. Na to više niko u svijetu ne gleda blagonaklono. Stranom intervencionizmu je odzvonilo.
– Strani intervencionizam za nas nikad nije bio realnost u smislu da ga prihvatimo kao objektivnog, on je uvijek bio dekadencija. Svi dekadentni društveni procesi završavaju na groblju istorije, tako da će i to završiti – rekao je predsjednik Milorad Dodik.
A to što je Komšić lažnim optužbama i izlizanim pričama o secesionizmu pokušao da u Njujorku opravdava strani intervencionizam, prikrivajući sarajevski unitarizam, njegov je lični, a ne stav Predsjedništva BiH, kaže srpski član Željka Cvijanović. Razočarana je stavom Evropske unije.
– Republika Srpska smatra da, umjesto laboratorijskog aparata zvanog OHR, treba jačati demokratski kapacitet institucija na svim nivoima vlasti, reformisati pravosuđe i izbrisati štetne posljedice Šmitovog djelovanja. Ohrabruje izjava američke predstavnice, koja je još jednom ponovila stav predsjednika Donalda Trampa i drugih zvaničnika administracije SAD da je za njih završena era izgradnje država – izjavila je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović.
Da je vrijeme da se Šmitu kaže zbogom, smatra i profesor ustavnog prava i ministar Siniša Karan. Ističe da su Šmit, ali i mnogi u OHR-u prije njega, 30 godina urušavali Dejtonski mirovni sporazum i principe koji garantuju ravnopravnost tri konstitutivna naroda, a sve u cilju stvaranja unitarne BiH.
– Mislim da će ovaj posljednji izvještaj i posljednja geostrateška i geopolitička konstelacija ukupnih odnosa preopoznati nastojanje Republike Srpske, naše nastojanje da se borimo za dejtonske principe, ustavne principe. One za koje su tri naroda dala svoju saglasnost – dodao je Karan.
Univerzitetski profesor Radomir Lukić ističe da sve više članica Savjeta bezbjednosti zagovara uravnotežen stav o poštovanju Dejtonskog sporazuma.
– Stvoreni uslovi za, da tako kažem, saglasnost o cijelom nizu pitanja američke administracije i Rusije, a isto tako i Kine koja je sve vrijeme imala uravnotežen položaj i institirala je na poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma a ne na njegovim sukcesivnim promjenama koje su počivale na goloj sili – istakao je Karan.
Naredna redovna sjednica Savjeta bezbjednosti na kojoj će se raspravljati o situaciji u BiH je za šest mjeseci. Do tad, izvjesno je Kristijan Šmit neće biti u BiH.
RTRS