Završen Samit energetike Trebinje: BiH uskoro dobija nacionalni energetski klimatski plan za dalji razvoj

U BiH se uskoro očekuje usvajanje nacionalnog energetskog klimatskog plana koji će omogućiti dalji razvoj energetike, rekao je Luka Petrović, direktor Elektroprivrede Republike Srpske.

On je na završnoj konferenciji za novinare Samita energetike u Trebinju rekao da je tokom SET održano sedam panela i početna plenarna sesija

Tokom plenarne sesije na temu klimatskih promena i uticaja na stabilnost elektroenergetskog sektora zaključeno je da su klimatske promene najintezivnije u urbanim centrima i da se mora voditi računa oko zastupljenosti zelenih površina i sadnje parkovskog drveća koje bi imali funkciju prilagođavanja na klimatske promene.

– Uvažavajući našu opredeljenost u globalnoj borbi protiv klimatskih promena, moramo tražiti rešenja koja će ublažiti klimatske promene, zaustaviti porast ugljen-dioksida i omogućiti postepenu dekarbonizaciju, te povećanje učešće obnovljivih izvora i stabilnost snabdevanja električnom energijom – zaključeno je.

Najprihvatljivije rešenje je korišćenje miksa obnovljivih izvora koji će vremenom potpuno zameniti energiju dobijenu iz fosilnih goriva, a neophodan je integralni pristup, koji podrazumeva integraciju novih energetskih rešenja u sve sektore.

Očekuje se da do 2050.godine prestane proizvodnja termoenergije na ovim prostorima.

– Mi smo region koji ne plaća karbonsku taksu u Evropi i naloženo je svim državama da se lokalno uvede ta taksa lokalno, ako se to može, ako ne onda će doći vreme da ćemo morati plaćamo u evropski budžet naknadu na emisiju ugljendioksida – rekao je Petrović.

EU očekuje da se od početka 2027. godine plaća, a ta taksa u Evropi iznosi od 50 do 100 evra po megavat času što je ozbiljen namet.

Stabilnost elektroenergetskog sistema, posebno pri zahuktaloj integraciji obnovljivih izvora energije, mora se graditi kako kroz nove prenosne interkonekcije tako i razvoj skladišnih kapaciteta.

– Skladištenje energije u nacionalnom i regionalnom kontekstu dobija sve više na imperativu zbog istih ili sličnih vremenskih uslova u okviru jednog regiona što umanjuje amortizaciju energetskog debalansa korištenjem isključivo prenosnih interkonekcija – zaključeno je na SET.

Prilikom razmatranja balkanskog energetskog “blackouta”, odnosno nestanka električne energije 21. juna prošle godine u četiri zemlje regiona zaključeno je da tržište električne energije u regionu i integracija obnovljivih izvora energije dovode do izazova u pogonu prenosnih mreža koje će u budućnosti operatori prenosnih sistema morati rešavati kroz međusobnu saradnju i bolju koordinaciju.

Panelisti na jednom od sedam panela složili su se da PPA ugovori pozitivno utiču na veliku volatilnost tržista, da deriskiraju proces realizacije projekata OIE i da u načelu omogućavaju održivu zelenu energetsku tranziciju.

Ugovori moraju biti takvi da omogućavaju benefit i prodavcu (OIE) i kupcu električne energije, bilo da se radi o trgovcu ili industrijskom potrošaču, te je stoga definisanje produkta prihvatljivog za obe strane ključno za zaključenje jednog PPA.

– Prognoza je da će do 2030. godine u zemljama EU izgraditi novih 500GW instalisanog kapaciteta kroz PPA aranžmane. To su ogromne količine energije u Evropi – rekao je Petrović.

Dodao je da je pomenuta opasnost CBMA mehanizma koji može uticati na PPA ugovore i tržište.

– Da bi obezbedili veću integrisanost OIE moramo raditi dalje na fleksibilnosti sistema. Rešenja kao što su skladišta i baterijska skladišta, kao i upravljanje potrošnjom su krucijalna. I dalje postoji puno prepeka kako u smislu mrežnih pravila tako i u smislu automatizacije mreže za široku primenu tih rešenja. U EU se fokus subvencionisanja upravo pomera ka baterijskim skladištima i to je nešto što će se dešavati u našem regionu u budućnosti – zaključeno je na SET.

Kada je u pitanju dekarbonizacija privrednih društava zaključeno je da kompanije koje na vreme investiraju u zelene tehnologije i održive proizvodne procese, ove promene mogu iskoristiti kao priliku za razvoj, smanjujući svoje emisije, troškove, te ostvarujući konkurentske prednosti na EU tržištu.

– Uvođenje usaglašenog regionalnog pristupa prema EU ETS može poboljšati konkurentnost zemalja Zapadnog Balkana, omogućiti lakše prilagođavanje EU klimatskim politikama i podstaći industrije da ulažu u zelene tehnologije i smanje emisije, čime bi se olakšala energetska tranzicija – navodi se u zaključcima.

Osim toga, neophodno je i da se države fokusiraju na reforme koje će dovesti do spajanja tržišta električne energije sa EU tržištem, te da izrade jasan plan za implementaciju ostalih zahteva.

Petrović je naveo da su problem sukobi u prostorno-planskoj dokumentaciji, reakcija nevladinog sektora, te ekološki zahtevi na svim lokalitetima.

– Kada su u pitanju procedure dobijanja dokumentacije za izgradnju, do takozvane RTB faza – prakse na Balkanu su od pet do devet godina za pripremu dokumentacije – rekao je Petrović i dodao da izgradnja traje od godinu do godinu i po.

Na poslednjem panelu učesnici su govorili o izazovima investiranja u OIE, jer to su projekti se ne mogu završiti za godinu.

Petrović je rekao da je ovogodišnji SET uspeo jer je razgovarano o svim aktuelnim temama.

Aleksandar Branković, direktor SET izjavio je da su ispunili sva očekivanja od ovog Samita iako je organizovan u turbulentnom političkom vremenu.

– Više od 700 učesnika, više od 50 strukčnjaka govorili su o pravednoj energetskoj tranziciji Zapadnog Balkana – rekao je Branković.

Zahvalio je suorganizatorima SET, Elektrorivredi RS i Gradu Trebinje.

– Pred nama je vreme priprema za sledeći SET koji će biti održan 25. marta naredne godine – rekao je Branković.

Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, se zahvalio učesnicima, kao i Trebinjcima koji su bili na usluzi učesnicima.

– Jedna od tri strateške grane Trebinja je energetika – kazao je Ćurić.

Najavio je da će ove godine biti završena projektna dokumentacija za izgradnju kongresnog centra u Trebinju, dok se izbor izvođača i početak izgradnje očekuje sledeće godine.

Srpskainfo/Foto: Miomir jakovljević / Ringier