Živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama
Kako navode, to se događa zato što u atmosferu emitujemo više ugljen-dioksida nego što ga okeani i šume mogu apsorbovati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije nego što mogu ponovo izrasti.
“Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše koji se sve češće događaju širom svijeta. Global Footprint Network svake godine izračunava Dan ekološkog duga, koristeći podatke o nacionalnom otisku i biokapacitetu. Dok se 2. avgusta obilježava globalni Dan ekološkog duga, u našu je regiju zakoračio dosta ranije: najprije u Sloveniju 18. aprila, u Crnu Goru 13. maja, Hrvatsku i BiH 29. maja, Sjevernu Makedoniju 7. juna, te u Srbiju 8. jula, a u Albaniju će stići 3. novembra. To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama”, navode iz WWF Adria.
Petra Boić Petrač iz WWF Adrija ističe da je u manje od osam mjeseci čovječanstvo potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu.
Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu kaže da ga podaci koje je objavio WWF Adria ne čude, ali su razlog za brigu.
“U slučaju prirode, ukoliko ne živimo sa njom i za nju, već za našu sebičnost potrošnje i konzumacije, onda globalno gledajući gubimo prirodna bogatstva, u ekonomskom svijetu poznate kao resurse. Kad izgubimo prirodne vrijednosti, gubimo biodiverzitet, kad njega izgubimo izgubićemo i neke prirodne procese bez kojih će se ljudska populacija patiti da preživi”, smatra Dakić.
Dodaje da Bosna i Hercegovina odavno živi na kreditima, i to finansijskim, ali ima mogućnost da zaustavi uništavanje prirodnog bogatstva.
“Ipak, nisam optimističan. Na prirodna dobra BiH su oko odavno bacile strane korporacije, kao i domaće koje opet rade za strane potrebe i interese. Da li ćemo i na koji način moći da zaštitimo prirodna bogatstva ostaje da pokažu lokalne zajednice, ali i naši političari… Mada na političare, iako direktno odgovorni, najmanje računamo. U lokalnim zajednicama je sva moć i snaga. Mislim da prosječni stanovnik koji živi na selu i radi i privređuje još odgovorno postupa prema prirodi, tako da bi manji pritisak trebalo da bude na građanima, što se ovdje implicira, a veći pritisak bi trebao da bude ka ekonomijama”, kazao je Dakić.
Kako kaže, odavno ispred Centra pozivaju na udruženi poduhvat svih institucija da bi probudili ekološku svijest kod mladih.
“Međutim, naše obrazovne institucije više polažu pažnje na to da se dobro izuče tri istorije, vjere i ostale teme koje dijele mlade, pa će onda i interesovanje za ekološku svijest biti ovakvo kakvo je. Trenutno BiH ima problem s tim da ko je iole svjesniji o raznim pitanjima napušta ovu zemlju, tako da uticaj na prirodu od strane njih je sve manji, ali ostaju korporacije i strane zemlje koje će od BiH uzeti ono najvrednije – ljude i prirodne resurse”, zaključio je Dakić.
Nezavisne novine