Značaj ,agrotehnika i ekonomski aspekt proizvodnje soje
Proizvodnja soje bila je osnovna tema predavanja koje je u okviru Zimske škole za poljoprivrednike održano u prostorijama preduzeća „Jelena“ u Drakseniću, a predavači su bili stručnjaci iz ove oblasti Radomir Prodanović, predstavnik za BiH u projektu „Dunav soja“ , Danijel Egić, rukovodilac Područne jedinice Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS , Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Prijedor , predstavnici kompanije „Bimal“ iz Brčko Distrikta, kao i drugi stručnjaci iz oblasti zaštite poljoprivrednih kultura.
Za soju se još uvijek govori kao o kulturi budućnosti prije svega radi njena sastava sjemena i široke namjene, proizvodnje ulja, ishrane stoke i upotrebe u prehrambenoj industriji, a uspijeva u svim proizvodnim područjima dobrim za uzgoj kukuruza.
Marko Vlajsević , vlasnik preduzeća „Jelena“ kazao je zadovoljan je prošlogodišnjim prinosima soje , pa će i ove godine zasijati iste površine. „Mi smo prošle godine zasijali soju na 18 hektara vlastitih površina, kao pilot projekat i ostvarili smo odlične prinose od 4 i po tone po hektaru , a imali smo siguran plasman u brčanski „Bimal“ po zagarantovanoj cijeni od 63 feninga po kilogramu , što je dobra cijena“, kazao je Vlajsević.
On je dodao da se preduzeće “Jelena” odlučilo na proizvodnju soje kao treće kulture u plodoredu , kako bi se poboljšao kvalitet zemljišta, a sjetva ove kulture nastaviće se i ove godine na istim površinama. Vlajsević je istakao da će zagarantovana cijena od 63 feninga, republički podsticaji do 15 posto, siguran otkup i isplata u roku od 15 dana, biti stimulans poljoprivrednicima da se odluče za sjetvu ove kulture.
O značaju , agrotehnici i ekonomskom aspektu proizvodnje soje govorio je Radomir Prodanović , stručni konsultant na projektu „Dunav soja“ , njemačke organizacije za internacionalnu saradnju GIZ. Projekat Dunav soja provodi se u BiH i Srbiji od 2014.godine , čiji je cilj promocija proizvodnje soje i povećanje površina i obima proizvodnje genetički nemodifikovane soje u ovim zemljama i do sada su ostvareni odlični rezultati. „Samo prošle godine ukupna proizvodnja soje na ovom području iznosila je 18 hiljada tona što je povećanje od 78 posto u odnosu na prvu godinu primjene projekta“, istakao je Prodanović.
Značaj soje je nemjerljiv, postala je osnov ishrane svih životinja , ali se primjenjuje i u ljudskoj ishrani kao kvalitetna proteinska biljka. „Soja je jedna od najprofitabilnijih ratarskih kultura, uspijeva uz tokove rijeka Save i Une, pa tako i dubičko područje ima odlične agro-ekološke uslove za proizvodnju“, potvrdio je Prodanović, te dodao da je proizvodnja soje zapostavljena jer se soja mora termički doraditi , ali se nakon toga dobija idealna stočna hrana koja daje proteinsku osnovu za uzgoj svih domaćih životinja.
Predavanje o značaju, agrotenici i ekonomskom aspektu proizvodnje soje , samo je jedno u nizu predavanja koje je ove godine u okviru Zimske škole za poljoprivrednike organizovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS u saradnji sa Odsjekom za poljoprivredu opštine Kozarska Dubica.
Do kraja februara i u martu biće organizovano još pet predavanja.
