Banjac: Sjećanje na stradale u Norveškoj obaveza je i dug prema precima

U podnožju planina Saltdalen, na mjestu gdje i danas tišina svjedoči o stradanju hiljada zarobljenika iz Drugog svjetskog rata, potomci žrtava, predstavnici institucija i prijatelji srpskog naroda okupili su se kako bi još jednom odali poštu stradalima na „Krvavom putu“.

Među njima bio je i predsjednik Skupštine opštine Kozarska Dubica Miloš Banjac, potomak Miloša Banjca, jednog od stradalih logoraša čija je sudbina ostavila dubok trag u kolektivnom pamćenju srpskog naroda.

Obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom organizovala je Fondacija kulture sjećanja na Krvavi put na čelu sa Knutom Fluvikom Turesenom, sa ciljem očuvanja kulture sjećanja i istine o stradanju srpskih zarobljenika u norveškim logorima.

KRST, FILM I VINO KAO SIMBOLI PAMĆENJA

Posebnu simboliku ovogodišnjem obilježavanju dala je snažna povezanost tri simbola „Krsta od krvi“ uklesanog u kamenu na polarnom krugu u Saltdalu, dokumentarnog filma “Krst od krvi” autora Sime Brdara i vina „Krst od krvi“, koje proizvodi Saša Banjac, unuk stradalog Miloša Banjca.

Kako je zapisala poznata litvanska profesorica i glumica Karina Brdar, ova tri simbola spojila su se 8. maja u „čudesnu trilogiju“, svjedočeći o tome kako sjećanje generacija postaje „živa krv“, odnosno trajna veza prošlosti i sadašnjosti.

Ceremonija je održana pored grobova žrtava logora Botn, u prisustvu Norvežana i Srba, potomaka stradalih, Saše, Miloša i Mirjane Banjac, kao i brojnih gostiju i predstavnika institucija.

GOVORI KOJI SU PODSJETILI NA ISTORIJU

Na centralnoj ceremoniji na Jugoslovenskom ratnom groblju prisutnima su se obratili organizator događaja i predsjednik Fondacije kulture sjećanja na Krvavi put Knut Fluvik Turesen, ambasadorka Srbije u Norveškoj Jasmina Mitrović Marić, načelnik Saltdala Runar Jensen, kao i istoričar, režiser i autor brojnih dokumentarnih filmova profesor Simo Brdar.

Brdar je govorio o značaju potomaka stradalih koji danas dolaze na mjesta stradanja svojih predaka i na taj način potvrđuju da žrtve nisu zaboravljene.

„Pamćenje generacija postaje tijelo i smisao našeg postojanja ovdje i sada“, poručeno je tokom ceremonije.

Tokom ceremonije istaknuto je da je selo Klekovci kod Kozarske Dubice rodno mjesto Miloša Banjca, te da je upravo njegova sudbina ostavila snažno svjedočanstvo o stradanju srpskog naroda u norveškim logorima.

Poseban emotivan trenutak dogodio se tokom osveštanja „Krsta od krvi“, kada je profesorica Karina Brdar govorila poemu Sime Brdara, koju je opisala kao „anatomiju tragedije“ i priču o tome kako se bol pretače u vječnost.

Ceremoniju je služio pravoslavni sveštenik Srpske pravoslavne crkve iz Norveške.

BANJAC: ISTINU MORAMO PRENOSITI BUDUĆIM GENERACIJAMA

Predsjednik Skupštine opštine Kozarska Dubica Miloš Banjac zahvalio je organizatorima na pozivu i gostoprimstvu, a posebno Knutu Fluviku Turesenu i naglasio da kultura sjećanja predstavlja obavezu prema precima i budućim generacijama.

„Velika mi je čast što sam imao priliku da prisustvujem ovom obilježavanju i posebno zahvaljujem Knutu Fluviku Turesenu na pozivu i gostoprimstvu. Za moju porodicu ovo ima poseban značaj, jer čuvamo uspomenu na naše pretke koji su stradali daleko od svog zavičaja. Ovo mnogo znači i za opštinu Kozarska Dubica, koja je u Drugom svjetskom ratu podnijela ogromna stradanja i dala veliki broj žrtava. Naša je obaveza da njegujemo kulturu sjećanja i da budućim generacijama prenosimo istinu o stradanju srpskog naroda“, rekao je Banjac.

Posebno poštovanje i zahvalnost Banjac je izrazio Knutu Fluviku Turesenu i članovima Fondacije kulture sjećanja na Krvavi put, ističući njihov dugogodišnji rad i posvećenost očuvanju sjećanja na stradale logoraše.

„Duboko me dirnulo poštovanje koje norveški narod i Fondacija pokazuju prema srpskim žrtvama. Održavati na ovako pedantan način groblje podignuto žrtvama i čuvati uspomenu na ljude koji su stradali daleko od svoje kuće i porodice velika je ljudska i civilizacijska vrijednost. To je dokaz da žrtve nisu zaboravljene i da istina i sjećanje mogu povezivati narode i generacije“, poručio je Miloš Banjac.

Tokom boravka u Norveškoj, Banjac se sastao i sa načelnikom Saltdala Runarom Jensenom, kojem je uručio vino „Krst od krvi“. Riječ je o vinu simboličnog naziva koje je proizveo jedan od potomaka stradalih i koje čuva uspomenu na njihove pretke.

FILM KOJI ČUVA ISTORIJU

Dokumentarni film Krst od krvi autora Sime Brdara govori o stradanju srpskih zarobljenika u norveškim logorima tokom Drugog svjetskog rata, sa posebnim osvrtom na sudbinu Miloša Banjca iz sela Klekovaca kod Kozarske Dubice.

Film predstavlja jedno od najznačajnijih svjedočanstava o stradanju Srba na „Krvavom putu“.

„KRVAVI PUT“ U NORVEŠKOJ

„Krvavi put“ u Norveškoj simbol je stradanja zarobljenika koji su tokom Drugog svjetskog rata u izuzetno teškim uslovima gradili puteve i infrastrukturu na sjeveru zemlje.

Na hiljade logoraša, među kojima je bio najveći broj Srba sa prostora Kozare i Potkozarja, izgubilo je život usljed gladi, iscrpljenosti i zlostavljanja.

VINO KAO ZAVJET SJEĆANJA

Vino „Krst od krvi“, koje proizvodi Saša Banjac, unuk stradalog Miloša Banjca, nosi snažnu simboliku i predstavlja svojevrsni zavjet potomaka da uspomena na stradale nikada ne bude zaboravljena.

Upravo to vino uručeno je načelniku Saltdala kao znak zahvalnosti za njegovanje kulture sjećanja i očuvanje memorijala posvećenih srpskim žrtvama.

D.K.

/Ustupljene fotografije/ Izvor; dio: fb Karina Brdar/