NAJAVA: OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE PROBOJA JASENOVAČKIH LOGORAŠA

Bukva je potvrdio da će o izvještaju Zemaljske komisije Hrvatske o zločinu u logoru Jasenovac govoriti profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Željko Vujadinović i Alen Budaj iz Margelovog instituta iz Zagreba.
On je dodao da će ponedjeljak, 22. aprila, povodom obilježavanja godišnjice proboja jasenovačkih logoraša u Donjoj Gradini, predstavnici Vlade Republike Srpske i druge delegacije položiti vijence.
Promocija reprint izdanja Izvještaja zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1946. godine, biće održana u velikoj skupštinskoj sali sa početkom u 10 časova.
Pomen i parastos žrtvama ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac – Donja Gradina, biće služen 12. maja.
gradina ministar 2Na dan proboja 22. aprila 1945. godine u logoru Jasenovac bilo je zatočeno 1.073 preživjela logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, koji je preživio 91 logoraš.
Donja Gradina predstavlja najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac, koji je formiran u avgustu 1941. godine, neposredno posle proglašenja Nezavisne države Hrvatske.
U koncentracionom logoru Jasenovac je u stravičnim mukama umrlo 700 hiljada muškaraca, žena i djece, uglavnom Srba, Jevreja, Roma i antifašista bez obzira na vjeru i naciju.
Ustaško-fašističke snage Ante Pavelića u koncentracionom logoru Jasenovac i najvećem stratištu u Donjoj Gradini sprovodili su genocid nad Srbima Jevrejima i Romima, radi stvaranja etnički čiste Nezavisne države Hrvatske.
Jasenovačka strava trajala je od avgusta 1941. godine, pa sve do 22. aprila 1945. godine.
Završetkom Drugog svjetskog rata s koncentracionim logorom Jasenovac dešava se ono što se nije desilo ni sa jednim drugim logorom. Naime, u svim zemljama fašističke koalicije koncentracioni logori su pretvoreni u memorijale, kao opomena čovječanstvu. U Jasenovcu su svi objekti logora srušeni, sve je sravnjeno sa zemljom i obrisani su tragovi ustaškog zločina.