Novih 1.000 stranaca dobija dozvolu za rad

Umjesto dosadašnjih 2.000 radnih dozvola, odobreno je da se taj broj poveća na 3.000, odnosno da se omogući dolazak dodatnih 1.000 inostranih radnika.

Generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Danko Ružičić potvrdio je za “Glas Srpske” da je inicijativu pokrenula domaća poslovna zajednica, a da ju je prihvatio Zavod za zapošljavanje kao nadležno tijelo. Kako je istakao, kvota je povećana za 50 odsto kako bi se popunile praznine u sektorima koji se suočavaju sa sve izraženijim nedostatkom radne snage.

Prema njegovim riječima, Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske ranije je odobrio 2.000 radnih dozvola, ali su one potrošene za manje od pola godine.

– Poslodavci su tražili još 2.000 stranih radnika, ali je odobreno dodatnih 1.000 u ovoj godini – naveo je Ružičić, dodajući da u ovu kvotu ne ulaze strani državljani koji dolaze kao sportski ili kulturni radnici, lica sa visokom stručnom spremom ili ono koji pokreću biznis u Srpskoj.

On je ukazao da ovakvi podaci pokazuju potrebu za rastom plata domaćih radnika, te da bi cilj trebalo da bude prosječna plata od oko 2.000 KM, što bi moglo da doprinese zadržavanju i povratku radne snage iz inostranstva.

Republika Srpska već nekoliko godina suočava se sa strukturnim manjkom radne snage, kao posljedicom intenzivnog iseljavanja stanovništva, demografskog pada i odlaska radno sposobnog stanovništva u zemlje Evropske unije, prije svega u Hrvatsku, Sloveniju i Njemačku. Zbog toga se praznine na tržištu rada sve češće popunjavaju radnicima iz inostranstva, najčešće iz Indije, Nepala, Bangladeša i drugih zemalja Južne Azije, uz manji broj iz Turske i regiona.

Iako je trenutna kvota u Republici Srpskoj bila ograničena na oko 2.000 dozvola godišnje, poslodavci i privredne komore već duže vrijeme upozoravaju da taj broj nije dovoljan za potrebe tržišta, posebno u građevinarstvu, proizvodnji i uslugama, koje bilježe rast aktivnosti.

Strani radnici u Republici Srpskoj uglavnom su mlađe životne dobi, srednjih i nižih kvalifikacija, a najčešće su angažovani preko posredničkih agencija. Radni angažman im traje od jedne do dvije godine, uz mogućnost produženja, a najviše ih je u građevinarstvu, proizvodnji, logistici i ugostiteljstvu. Poslodavci ističu da su ovi radnici postali ključni faktor stabilnosti pojedinih sektora, jer se domaća radna snaga u sve većoj mjeri odliva u inostranstvo.

Dešavanja u Republici Srpskoj dio su šireg regionalnog trenda u kojem se nedostatak radne snage sve više nadoknađuje uvozom radnika, dok se istovremeno vode rasprave o dugoročnim demografskim i ekonomskim posljedicama takvog modela. U tom kontekstu posebno se izdvaja Hrvatska, koja trenutno ima oko 170.000 stranih radnika i nastoji ublažiti deficit mjerama za povratak iseljenih građana, uključujući poreske olakšice i subvencije za samozapošljavanje. Iako se bilježi određeni povratak iseljenika, procjenjuje se da region i dalje ostaje snažno zavisan od uvoza radne snage, što pokazuje trend koji se sve više širi na cijelom zapadnom Balkanu.

Negativni trendovi

U BiH za 2026. godinu odobrena je ukupna kvota od oko 7.400 radnih dozvola za strane radnike, od čega se oko 2.000 odnosi na Republiku Srpsku. Od manje od hiljadu izdatih radnih dozvola sredinom 2010-ih, BiH je postepeno došla do oko 2.000 dozvola do 2018. godine, zatim oko 3.000 do 2020, oko 4.000 do 2021, više od 5.000 do 2023, te preko 6.000 u periodu 2024–2025, da bi u 2026. godini dostigla oko 7.400 odobrenih dozvola, što jasno pokazuje višestruki rast uvoza strane radne snage u nepunoj deceniji.

Glas Srpske/M.B./