OBILJEŽENA GODIŠNJICA ODBRANE GRADA

Nakon toga uislijedio je komemorativni program kod Spomen-krsta na obali rijeke Une, polaganje vijenaca i obraćanje zvaničnika.
foto sept 18 2 2014Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić izjavio je da su ova i druge opštine u zapadnom dijelu Srpske od hrvatske agresije u septembru 1995. godine odbranjene zahvaljujući jedinstvu vojske, policije i naroda.
“Bitka za zapadne granice Republike Srpske dobijena je zahvaljujući jedinstvu vojske, policije i naroda. To jedinstvo i danas nam je potrebno. Uvijek moramo imati u vidu da su naši tadašnji i raniji neprijatelji uvijek bili jedinstveni, posebno kada je riječ o neprijateljstvu prema srpskom narodu”, izjavio je Savčić i dodao da istu poruku upućuje i izabranim predstavnicima srpskog naroda.
foto 18 sept.2014On je naveo da su na današnji dan prije 19 godina hrvatske i muslimanske snage izvršile agresiju na zapadne dijelove Republike Srpske, te da je danas prilika da se podsjeti na te ratne događaje i sve nevino stradale saborce, te veliki broj ubijenih civila.
“Demokratski i zapadni svijet je osjetljiv na civilne žrtve, pod uslovom da nisu srpske. Moramo sjećati svih naših žrtava i odavati im dužnu počast svakom prilikom”, poručio je Savčić.
Načelnik opštine Kozarska Dubica Mile Zlojutro izjavio je da su na obalama Une u ovoj opštini prije 19 godine hrvatske snage počinile najbestijalniji zločin u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske.
“Ni poslije 19 godine niko za to nije odgovarao. Moramo se podsjetiti da su ovdje korištene sve ustaške metode ubijanja iz Drugog svjetskog rata, od davljenja žicom, klanja, spaljivanja civila u automobilima”, rekao je Zlojutro.
foto 18 sept. 1 2014On je poručio da se događaji iz septembra 1995. godine i zločini koji su tada počinjeni nikada ne smiju zaboraviti.
“I mi i buduće generacije moramo insistirati na pravdi i tražiti pravdu, ne za nas nego za žrtve”, rekao je Zlojutro.
O ratnim događajima iz septembra 1995. godine i namjerama agresorske vojske, na komemorativnom skupu kod Spomen-krsta na obali rijeke Une u Kozarskoj Dubici prisutnima je govorio predsjednik Opštinske boračke organizacije Dragoljub Ćibić.
On je naglasio da je cilj agresije na opštine u zapadnom dijelu Republike Srpske bio podijela BiH po principu hrvatske i muslimanske strane i okončanje rata na takav način.
Ćibić je podsjetio da su mete neprijateljske artiljerije u Kozarskoj Dubici bili svi vitalni i civilni objekti, uključujući i škole.
Poslanik u Narodnoj skupšini Republike Srpske Darko Banjac izjavio je da se događaji u septembru 1995. godine nikada ne smiju zaboraviti, jer se obilježavanjem godišnjica tih događaja čuva istina o odbrani ovih prostora, koja je narodu donijela slobodu i dovela do stvaranja Republike Srpske.
Delegat u Vijeću naroda RS Perica Bundalo rekao je da je ovo istorijski datum i da zadatak svih budućih generacija treba da bude čuvnje od zaborava ovog i sličnih događaja.

Kod spomen krsta vijence su danas položili predsjednik BORS-a Milomir Savičić i član predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Dušan Drljić, poslanik u NSRS Darko Banjac i delegate u Vijeću naroda RS Perica Bundalo, načelnik opštine Mile Zlojutro, predsjednik i potpredsjednik SO Nebojša Milovčević i Nenad Ličanin, predsjednik Opštinske boračke organizacije Dragoljub Ćibić, odbori porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, predstavnici interventnog voda policije iz 1995. godine, porodice poginulih boraca i političke partije PDP, mladi SDS-a, DNS, SP i SNSD.

Tokom dva dana hrvatske agresije na opštinu Kozarska Dubica, od dejstva artiljerije i u neposrednim borbama poginule su 44 osobe, odnosno 32 pripadnika dubičke brigade Vojske Republike Srpske i 12 civila, koji su se zatekli na putu uz rijeku Unu.
Hrvatske vojne snage uspjele su u noći između 17. i 18. septembra 1995. godine na dva mjesta da pređu rijeku Unu – kod Novog Grada i Kozarske Dubice, i probiju graničnu liniju odbrane.

Za zločine hrvatske vojske počinjene tokom agresije na teritoriji zapadnokrajiških opština Republike Srpske do danas niko nije odgovarao, uprkos tome što su prvi izvještaji o počinjenim ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva nadležnim institucijama podneseni još 1996. godine.

Materijalna šteta pričinjena je u iznosu od 50 miliona maraka.