Odata počast ustanicima: “Nevesinjska puška” vijek i po trajni simbol otpora i srpskog dostojanstva

U Krekovima kod Nevesinja obilježena je 151. godišnjica podizanja ustanka “Nevesinjska puška”, događaja koji je označio početak kraja turske okupacije na Balkanu. Ustanak je pokrenuo borbu za oslobođenje i drugih srpskih krajeva, promijenio granice tri tadašnja carstva. Takvi događaji trebaju da se izučavaju u školama, istakla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH. Obilježavanju godišnjice prisustvovale su brojne zvanice iz Republike Srpske i Srbije.

Nevesinjska puška nije samo sjećanje na jedan od najznačajnijih događaja i srpske istorije, nego je velika opomena srpskom narodu da je sloboda uvijek plaćana životom, najvećom žrtvom.

– Taj narod je odlučio da sluša riječi Cara Lazara – da ne odlučuje sila koja mu prijeti, nego koja se svetinja brani, a branila se sloboda, čast, vjera – kaže Nataša Gligorić, praunuka harambaše Pera Tunguza.

Milenko Avdalović, načelnik opštine Nevesinje navodi da ako bi se sve moglo svesti u jednu rečenicu, onda je iskra slobode koja je upaljena 1875. godine, bila inspiracija našem narodu, s ove stranu Drine, da stvori svoju državu i mi, ističe, danas imamo Republiku Srpsku.

Ovo je podsjetnik da ne smijemo da zaboravimo ljude i ona dešavanja koja su nam donosila slobodu, ali je isto tako važno da se okupimo oko svojih institucija, da bi izvukli pokuku iz istorije, rekla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.

– S poštovanjem gledam na ono što su uradili hrabri Nevesinjsci i Hercegovci, koji su donosili slobodu, učinili da njihovo ognjište bude sigurno do neke nove nedaće, nažalost, istorija je puna tih nedaća i tragedija – rekla je Cvijanovićeva.

Srbi nikada nisu dozvolili da nestanu, najbolji nisu među nama, rekao je premijer Srpske Savo Minić.

Nema dana kada nema napada iz Sarajeva na Republiku Srpsku, na njenu imovinu, njene instituciuje.

– Želimo da cijenimo najveću moguću ljudsku žrtvu, koja je podnesena za slobodu… Zato, sistemski želimo da uređujemo da svi koji su doprinijeli slobodi srpskog naroda, da budu kroz vijekove poštovani, a u savremenom svijetu da im omogućimo, da na sve moguće načine, da se klanjamo i poštujemo njihovu žrtvu – kazao je Minić.

Ustanak je izazvao buru na Balkanu, stvorene su, poslije Berlinskog kongresa, dvije srpske države Srbija i Crna Gora, ali su, nažalost, Srbi, koji su podigli ustanak, dobili novog okupatora i morali su ponovo da se bore za slobodu.

– Hercegovački ustanak jeste bio iskra za nas koji smo se borilii u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, i sigurno ono što je počelo Hercegovačkim ustankom, okončano je Odbrambeno-otadžbinskim ratom, kad je srpski narod izborio slobodu i svoju državu. Borba za slobodu, za suverentitet Srpske traje i danas – naveo je Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Srpske.