Ratari u trci s vremenom, žure da zasiju planirane površine kukuruzom

Ratari su u trci s vremenom. Žure da zasiju planirane površine kukuruzom, da bi ušao u zahtjevne faze razvoja prije tropskih temperatura. Troškovi sjetve znatno  su veći nego lani, pa brinu hoće li se uloženo isplatiti.

Temperatura sjetvenog sloja je povoljna, a optimalno vrijeme za sjetvene radove je do 25. aprila.

Bruje traktori širom Semberije. Ratari siju ili završavaju predsjetvenu pripremu. Zemljište, u zavisnosti od tipa, toplo ,a ima i dovoljno vlage za sjetvu “žutog zrna”.

– Vodeći se iskustvom prošlih godina za ranu sjetvu koja daje rezultat,  i ove godine smo čekali lijepo vrijeme, znači uslovi su dobri, vlage ima, javljaju lijepe dane,  pa da stavimo zrnku u zemlju – kaže Pantelija Јovanović iz Međaša kod Bijeljine.

Đubrivo i goviro su skuplji, ali sjetva se mora obaviti.

– Sad su cijene malo veće, ne znam kako ćemo sve to iskombinovati, radimo neizvjesno i uvijek ćemo raditi u neizvjesno – kaže Dragiša Vladić iz Međaša kod Bijeljine.

Optimalno je vrijeme za sjetvu, ali temperature variraju,  jutarnja 5, 6 stepeni, a dnevna do 20 i više. Temperatura zemljišta bi trebalo da se ustali na 10 stepeni za nesmetano klijanje i nicanje.

– Kukuruz jednostavno stoji u zemlji dok ne dođe do onih optimalnih uslova da ponovo krene i taj rok od sjetve do nicanja može da se produži na 20, pa čak i mjesec dana što je veliki rizik – objašnjava Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi PЈ Bijeljina.

Procjenjuje se da će kukuruz u Srpskoj biti zasijan na oko 128 000 hektara, soja na 5.150 ha, suncokret na 3.555 ha.

– Ono što je značajno jeste da smo mi na vrijeme dostavili spiskove pumpama za regresirano dizel gorivo, koje je 80 pefinga po litru i takođe 500 maraka po ha za pšenicu i uljarice, to naši poljopivrednici već znaju. Ono što je takođe važno, đubriva ima dovoljno na tržištu, ozbiljni proizvođači su i ranije obezbijedili isto tj.prije ovih poskupljenja – rekla je Anđelka Kuzmić, ministarka poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede.

Ratari koji nisu u mogućnosti da navodnjavaju parcele žale se na sve veće štete od suše na kukuruzu, zato povećavaju površine pod pšenicom i uljaricama koje su otpornije na visoke temperature.

/RTRS/